Postoje li zaista astma i KOPB?

Prema mišljenju stručnjaka koji su pisali u časopisu European Respiratory Journal, pacijentove simptome ne možemo određivati dijagnostičkim nazivima kao što su astma i kronična opstruktivna plućna bolest (KOPB), jer je to zastarjeli pristup razumijevanju nečijeg stanja.

U članku ranije navedenog časopisa, profesor Alvar Agusti sa suradnicima predlaže novi pristup pacijentima koji se odmiče od kategorizacije pacijenata prema širokim terminima bolesti astme i KOPB-a te ide ka osobnijem pristupu koji se u pacijentu usmjerava na ''izlječive značajke''.

Stopa hospitalizacije za KOPB nastavlja rasti te većina pacijenata s astmom živi s ozbiljnim simptomima koji narušavaju njihovu kvalitetu života. Iako su nazivi astma i KOPB korisni prilikom opisa pacijenata koji pokazuju karakteristične simptome, povećava se broj pacijenata koji se ne uklapaju u ovu kategoriju, uključujući odrasle s napadajima astme, pušače astmatičare ili pacijente kojima se simptomi astme i KOPB-a preklapaju.

Novi načini dijagnoze plućnih bolesti

U zadnjih 30 godina se razvila nova tehnologija pružajući liječnicima niz instrumenata kojima mogu promatrati pacijente i odrediti njihovo stanje. Ranije, razumijevanje pacijentovog stanja se temeljilo na analizi simptoma i znakova kao što su mjere funkcije pluća i preosjetljivost dišnih puteva, ali sada liječnici mogu pristupiti informacijama o nizu drugih temeljnih bioloških osobina, uključujući stanična i molekularna svojstva. To bi moglo uključivati mjere kao što su CT sken, stanični i molekularni markeri uzeti iz uzoraka krvi, sputum, izdahnuti zrak i analiza mikrobioze.

Nužnost promjene klasifikacije bolesti

Profesor Agusti je komentirao: ''Mi predlažemo precizan medicinski pristup bez oznake koji se temelji na izlječivim značajkama koje kategoriziraju kliničku i biološku kompleksnost bolesti dišnih puteva. Ovaj pristup bi radikalno promijenio zdravstvo i imao bi značajne implikacije za promjenu zdravstvenog sustava. Prepoznavanjem kliničke i biološke kompleksnosti bolesti možemo koristiti uzročne mehanističke puteve bolesti da bismo usvojili prezicniji pristup, za koji se nadamo da je učinkovitiji u nadgledanju pacijenata s ovim stanjima.''

U popratnom uvodnom članku, profesor Peter Sterk sa Sveučilišta u Amsterdamu podupire poziv za odmicanjem od dijagnostičkih oznaka. Sterk je komentirao: ''Živimo u dobu kada imamo nove biološke spoznaje i ciljeve terapije, ali većinom i dalje nastavljamo s upravljanjem pacijentima preko dijagnostičnih oznaka. Pravo je vrijeme da medicinsko osoblje poduzme odvažne korake i da se odmaknu od zastarjelih dijagnoza koje otežavaju modernu medicinu.''

S obzirom na brz razvoj tehnologije i medicine, a i prema preporukama ranije navedenih stručnjaka, možda bi bilo krajnje vrijeme da kategorizacija bolesti dišnih puteva, a i općenito bolesti, također prati ovaj napredak i da se uvedu nužne promjene u zdravstvenom sustavu, kako bi liječnicima i pacijentima bilo na neki način lakše, što je u konačnici i cilj same medicine.

Izvor: European lung foundation