Majčino mlijeko sadrži više od 700 vrsta bakterija
Majčino mlijeko izlučuju mliječne žlijezde dojki žena pred kraj te u razdoblju nakon trudnoće. Ono je optimalan izvor hrane za novorođenče te se mijenja s vremenom kako bi savršeno odgovaralo razvojnom stadiju djeteta.
Pred kraj trudnoće i nekoliko prvih dana nakon porođaja se luči kolostrum, prvo mlijeko bogato proteinima, mineralima, vitaminom A, leukocitima te brojnim antitijelima. Također ima i lagano laksativni učinak. Nedugo zatim se počinju lučiti obilnije količine zrelog mlijeka. Ono sadrži vodu, masti, ugljikohidrate, proteine, vitamine i minerale, aminokiseline, hormone, leukocite, imunoglobuline te brojne citokine, enzime i faktore rasta. Osim nutritivne uloge, majčino mlijeko pruža i važnu zaštitu protiv infekcija, a sam čin dojenja osigurava razvoj psihološke povezanosti između djeteta i majke.
Španjolski znanstvenici su istražili sastav fiziološke bakterijske mikroflore u majčinom mlijeku, koje je glavni oblik prehrane novorođenčadi. Ispitivanje je otkrilo veću mikrobiološku raznolikost nego što se prvobitno mislilo – čak više od 700 vrsta.
Majčino mlijeko je jedan od faktora koji određuje razvoj bakterijske flore kod novorođenog djeteta. No ipak, sastav i biološka uloga tih bakterija kod dojenčadi su i dalje nepoznati.
Tim španjolskih znanstvenika je koristio tehniku koja se temelji na opsežnom sekvenciranju DNA u svrhu identifikacije svih bakterija sadržanih u mlijeku majke, tj. mikrobioma mlijeka. Zahvaljujući njihovom istraživanju, čimbenici koji utječu na prije- i poslijenatalno bogatstvo mikroba u mlijeku sada mogu biti utvrđeni.
Kolostrum je prva tekućina koju luče mliječne žlijezde nakon poroda. U nekim uzorcima ove tekućine je pronađeno više od 700 vrsta mikroorganizama, što je više nego što su znanstvenici prvotno očekivali. Rezultati su objavljeni u časopisu American Journal of Clinical Nutrition.
''Ovo je jedno od prvih ispitivanja koje bilježi toliku raznolikost koristeći metodu pirosekvenciranja (određivanje sekvence DNA velikih razmjera ) na uzorcima kolostruma s jedne strane te s druge strane majčinog mlijeka koje je bilo prikupljeno nakon prvog i šestog mjeseca dojenja'', objašnjavaju koautori María Carmen Collado, znanstvenica na Institute of Agrochemistry and Food Technology (IATA-CSIC) i Alex Mira, istraživač u Higher Public Health Research centru (CSISP-GVA).
Najučestaliji rodovi bakterija u uzorcima kolostruma su bili Weissella, Leuconostoc, Staphylococcus, Streptococcus i Lactococcus. U mlijeku izlučenom između prvog i šestog mjeseca dojenja, primijećene su bakterije karakteristične za usnu šupljinu, kao što su Veillonella, Leptotrichia i Prevotella.
''Za sada još nismo sposobni utvrditi koloniziraju li ove bakterije usnu šupljinu djeteta ili oralne bakterije dojenog djeteta ulaze u mlijeko majke i na taj način mijenjaju njegov sastav'', ističu autori.
Što je kilaža majke veća, manje je bakterija
Ispitivanje također otkriva da mlijeko pretilih majki ili onih koje se tijekom trudnoće udebljaju više nego što je preporučeno, sadrži manju raznolikost bakterijskih vrsta.
Način poroda također utječe na mikrobiom unutar majčinog mlijeka: mlijeko majki podvrgnutih planiranom carskom rezu je drugačije i siromašnije mikroorganizmima u odnosu na majke s vaginalnim porodom. Međutim, ukoliko je carski rez neplaniran (intrapartalni), sastav mlijeka je vrlo sličan mlijeku majki koje su imale vaginalni porod.
Ovi rezultati sugeriraju da i hormonalno stanje majke u vrijeme poroda također igra ulogu: ''Nedostatak signala fiziološkog stresa te hormonalni signali karakteristični za porođajni proces bi mogli utjecati na sastav i raznolikost mikroba u majčinom mlijeku'', navode autori.
Korisnost u prehrambenoj industriji
S obzirom da bakterije prisutne u majčinom mlijeku predstavljaju jedan od prvih kontakata s mikroorganizmima koji će kolonizirati probavni sustav dojenčeta, istraživači sada rade na otkrivanju je li njihova uloga metabolička (pomoć u probavi mlijeka dojenog djeteta) ili imunološka (pomoć u razlikovanju korisnih od stranih mikroorganizama).
Za autore, ovi rezultati su otvorili nove mogućnosti za osmišljavanje strategija dječje prehrane koje bi poboljšavale zdravlje. '' Ukoliko su bakterije iz majčinog mlijeka, otkrivene u ovome istraživanju, važne za razvoj imunološkog sustava, njihov dodatak formulama za dojenčad bi mogao sniziti rizik pojave alergija, astme i autoimunih bolesti'', zaključuju autori.
Izvori: FECYT - Spanish Foundation for Science and Technology