Nemogućnost suočavanja s kajanjem može utjecati na fizičko zdravlje
Iako je Edith Piaf provokativno pjevala, "Non, je ne regrette rien" većina ljudi će tokom života imati trenutke kajanja. Doista, svatko tko pokuša nadvladati razočaranja bi trebao usporediti sebe s ostalima koji su lošiji – radije nego s osobama u više zavidnim stanjima – kaže novo istraživanju s Sveučilišta u Concordiji. Objavljena u časopisu Personality and Social Psychology Bulletin, ova saznanja imaju važnost i za mlađe i za starije.
"Naše istraživanje je proučilo kako se mlađe i starije odrasle osobe nose sa životnim kajanjima," tvrdi vodeća autorica Isabelle Bauer, koja je završila svoj doktorat u Concordijinom Department of Psychology and the Centre for Research in Human Development. "Jedan veoma čest mehanizam suočavanja je bio putem društvenih usporedbi koje mogu biti dobre i loše, ovisno o tome da li ljudi misle da mogu zanemariti svoja kajanja. Generalno, ako ljudi uspoređuju sebe nasuprot onih koji su lošiji, osjećat će se bolje." nastavlja Bauer, danas suradnica u istraživanju u Sunnybrook Health Sciences Centre i klinički psiholog u Cognitive Behavioural Therapy Associates of Toronto. "Kada usporede sebe nasuprot ljudi koji su bolji, to može utjecati na način da se osjećaju lošije."
Fizičko zdravlje je pod utjecajem
Uspoređivanje s ostalima koji su lošiji, također, može imati značajan utjecaj na fizičko zdravlje - ispitanici koji su koristili uspoređivanje s ljudima nižeg socijalnog statusa su izjavili da su doživjeli manje simptoma prehlade. Sveukupno, izjavili su pozitivan utjecaj na vlastitu emocionalnu dobrobit tijekom mjeseci koji su slijedili.
"Emocionalni stres zbog kajanja može potaknuti lošu biološku kontrolu hormona i imunološkog sustava koji čini ljude osjetljivijima da razviju kliničke zdravstvene probleme – bilo da se radi o prehladi ili ostalim, potencijalno dugotrajnijim zdravstvenim problemima. U ovom istraživanju smo dokazali da uspoređivanje s osobama nižeg socijalnog statusa može poboljšati emocionalnu dobrobit i pomoći u prevenciji zdravstvenih problema," tvrdi drugi autor Carsten Wrosch, profesor na Koncordiji i član Centre for Research in Human Development.
Stariji nasuprot mlađima
Istraživanje je obuhvatilo 104 odraslih ispitanika različite dobi, koji su ispunili upitnik o svojim najvećim kajanjima – koja su se kretala od ne provođenja dovoljno vremena sa vlastitom obitelji do ulaska u brak s krivom osobom. Ispitanici su tada upitani da procijene jačinu vlastitih kajanja u usporedbi s kajanjima drugih ljudi njihove dobi.
Za razliku od rezultata dobivenih u prijašnjim istraživanjima na istu temu, dob nije odredila koliko uspješno su ljudi uskladili vlastita životna kajanja. "Uspješnost mehanizama suočavanja ovisi više o pojedinčevoj percipiranoj mogućnosti da može promijeniti vlastito životno kajanje nego o dobi." tvrdi Bauer. "Nastavak i sposobnost da se održi dobra emocionalna dobrobit ovisi mnogo o mogućnosti pojedinca da ispravi uzrok vlastitih kajanja."
Izvor: Concordia University