Zdravlje i medicina

Je li imunitet to slabiji što nam je dom čišći? Evo što kažu znanstvenici

N.B.

Svi smo mi barem jednom čuli neki beskoristan (ili jednostavno pogrešan) zdravstveni savjet. Na primjer, da ne moramo nužno piti osam čaša vode svaki dan i da će nam jedna jabuka dnevno osigurati da budemo dulje zdravi. A što je s onom pretpostavkom da pretjerano dezinficirane kuće uništavaju naš imunološki sustav? Ispada da je to nije istina - istraživači u Velikoj Britaniji objavili su članak koji sustavno odbacuje ideju da smo jednostavno previše čisti za svoje dobro.

"Više od 20 godina postoji javni narativ da higijenske prakse ruku i doma, koje su ključne za zaustavljanje izloženosti patogenima koji uzrokuju bolesti, također blokiraju izloženost korisnim organizmima", rekao je Graham Rook, vodeći autor istraživanja i mikrobiolog sa sveučilišta University College London. "U ovom smo radu pokušali pomiriti očigledni sukob između potrebe za čišćenjem i higijenom kako bismo bili slobodni od patogena i potrebe za mikrobiološkim unosima koji će naseliti naša crijeva i uspostaviti imunološki i metabolički sustav", dodao je.

Istraživači naglašavaju da su nam mikrobi nevjerojatno važni. Potrebni su nam cijelom tijelu, uključujući crijeva, kožu i pluća kako bi uspješno radili. Higijenska se hipoteza posebno odnosi na izloženost određenim mikrobima u ranom djetinjstvu koji su, zajedno s ljudima, evoluirali kako bi pomogli u razvoju snažnog imunološkog sustava - posebno vezano za alergije i druge imunološke poremećaje.

U novom radu - koji je pregled prethodne literature - tim postavlja četiri hipoteze koje su važne za izraz da "čisti dom šteti imunitetu". Prvo, bebe i djeca razvijaju svoj vlastiti mali mikrobni sustav, koji prvo sije majka, a zatim uglavnom članovi obitelji i njihova okolina. Mikrobi od pojedinaca izlijevaju se i miješaju, stvarajući specifični mikrobiom iz kućanstva koji uglavnom dijele oni koji žive zajedno.

"Izloženost našim majkama, članovima obitelji, prirodnom okolišu i cjepivima može pružiti sve mikrobne unose koji su nam potrebni", rekao je Rook. Drugo, cjepiva su zapravo iznenađujuće dobra u pripremi našeg imunološkog sustava i za druge stvari, na isti način na koji je i potencijalno smrtonosna bolest. "Osamdesetih godina prošlog stoljeća počelo se izvještavati da je cijepljenje cjepivom protiv ospica u Africi smanjilo ukupnu smrtnost djece u tolikoj mjeri koja se ne može objasniti učestalošću ospica", napisao je tim i dodao da su nespecifični učinci cjepiva slični nespecifičnim prednostima preživljavanja viđenim nakon oporavka od nekih infekcija.

Treće, sada smo svjesni da je izlaganje otvorenom prostoru važno za pomoć u razvoju čvrstog imunološkog sustava, a tim primjećuje da su bakterijski profili prirode potpuno drugačiji od onih koje nalazimo u zatvorenom.

"Izlaganje djece biološkoj raznolikosti iz prirodnog okoliša na njihovim školskim igralištima rezultiralo je povećanjem biomarkera periferne krvi imunoregulacije", napisao je tim u svom radu. "Dakle, evolucijska i epidemiološka razmatranja ukazuju na stajalište da djeca trebaju izloženost mikrobioti prirodnog okoliša, a ne neprirodnoj mikrobioti modernih zgrada."

Konačno, iako ova posljednja točka još nije konačna, tim sumnja da, kada postoje zdravstveni problemi povezani s čistim okolišem, možda to neće biti uklanjanje organizama koji uzrokuju zdravstvene probleme, nego oštri proizvodi za čišćenje. Tim sugerira da bi usmjeravanje čišćenja moglo pomoći u ograničavanju takvih problema, kao i izloženosti vrstama mikroba zbog kojih bismo mogli postati bolesni.

"Dakle, čišćenje doma je dobro i osobna čistoća je dobra, ali, kako je detaljno objašnjeno u radu, kako bi se spriječilo širenje zaraze, potrebno ga je usmjeriti na ruke i površine najčešće uključene u prijenos infekcije", rekao je Rook. "Ciljajući naše postupke čišćenja, također ograničavamo izravnu izloženost djece sredstvima za čišćenje."

Izvor: Sciencealert

Možda će vas zanimati