Lijek koji liječi alkoholizam mogao bi biti sljedeći lijek protiv anksioznosti
Alkoholizam, ako se ne liječi, može imati opasne posljedice. Stoga ne čudi da postoji niz lijekova razvijenih za liječenje ovog stanja. Od ovih lijekova, disulfiram (DSF) je odobren od strane Agencije za hranu i lijekove (FDA) za liječenje alkoholizma. DSF prvenstveno inhibira enzim aldehid dehidrogenazu (ALDH), koji je odgovoran za metabolizam alkohola.
Mogu li se inhibitorni učinci DSF-a proširiti i na signalne molekule. Prema nedavnim studijama, DSF zapravo inhibira citoplazmatski protein poznat kao FROUNT, koji kontrolira smjer u kojem migriraju određene imunološke stanice. DSF blokira FROUNT od interakcije s dva kemokinska receptora poznata kao CCR2 i CCR5, koji su uključeni u važne stanične signalne putove.
Nekoliko studija sugerira da kemokinski receptori mogu biti uključeni u regulaciju emocionalnog ponašanja kod glodavaca. Međutim, nedostaju podaci o točnoj povezanosti između signalizacije FROUNT-kemokina i DSF-a. Kako bi razjasnio ovu vezu, tim koji se sastojao od prof. Akiyoshija Saitoha sa Sveučilišta znanosti u Tokiju i drugih istraživača s instituta diljem Japana proveo je studiju koja ispituje farmakološka svojstva DSF-a. Studija opisuje kako je istraživački tim koristio test povišenog plus-labirinta (EPM) – koji se koristi za provjeru anksiolitičkih lijekova – za proučavanje učinaka DSF-a na miševima.
EPM aparat sastoji se od četiri kraka postavljena u križnom uzorku, spojena na središnji kvadrat. Dva kraka su zaštićena okomitim granicama, dok dva imaju nezaštićene rubove. Obično miševi s anksioznošću radije provode vrijeme u zatvorenim rukama.
U ovom slučaju, nekim miševima je davan diazepam (lijek koji se obično koristi za liječenje anksioznosti), a drugima DSF. Ovi miševi su zatim stavljeni u EPM aparat i praćena je njihova aktivnost. Na svoje iznenađenje, tim je otkrio da su miševi liječeni DSF-om proveli znatno više vremena u otvorenim rukama aparata, što ukazuje da su bili manje tjeskobni. Tim je također testirao anksiolitičke učinke snažnijeg FROUNT inhibitora, poznatog kao DSF-41, i primijetio slične rezultate.
Zanimljivo je da su te promjene ponašanja bile slične onima uočenim kod miševa liječenih diazepamom. Kako je točno DSF to postigao? Tim je ranije otkrio da je povećana razina izvanstaničnog glutamata, koji je važna aminokiselina i neurotransmiter povezan s povećanom tjeskobom kod miševa.
"Predlažemo da DSF inhibira FROUNT protein i kemokinske signalne puteve pod njegovim utjecajem, što može potisnuti presinaptički glutamatergijski prijenos u mozgu", kaže prof. Saitoh. "Ovo, zauzvrat, smanjuje razinu glutamata u mozgu, smanjujući ukupnu anksioznost."
Tim je također bio ugodno iznenađen otkrivši da za razliku od diazepama, liječenje DSF-om nije dovelo do štetnih učinaka kao što su amnezija, poremećaji koordinacije ili sedacija. Prema profesoru Saitohu, "ovi rezultati pokazuju da se DSF može sigurno koristiti od strane starijih pacijenata koji pate od anksioznosti i nesanice i da ima potencijal da postane probojni psihotropni lijek."
Koje su dugoročne implikacije ovih rezultata? Dr. Saitoh objašnjava: "Planiramo dodatno razjasniti kako DSF provodi svoje farmaceutsko djelovanje. Nadamo se da ćemo također moći razjasniti točnu ulogu FROUNT molekule u središnjem živčanom sustavu."
Ovo je jedna od prvih studija koja otkriva da DSF pokazuje svojstva protiv anksioznosti usporediva s onima postojećih benzodiazepina, a da pritom ne pokazuje nikakve nuspojave uočene s benzodiazepinima. Nadajmo se da bi se inhibitorna aktivnost DSF-a na FROUNT funkcioniranje mogla istražiti za uspješan razvoj anksiolitičkog lijeka.
Izvor: EurekAlert!