Alkohol uništava moždane veze potrebne za obrađivanje socijalnih signala
Svi smo svjesni da pod djelovanjem alkohola nismo sposobni raditi sve što bismo radili da u krvi imamo 0 promila. Znamo da ne možemo upravljati automobilom kao inače, kao i da kažemo ono što inače ne bismo. No što se zapravo događa u našem mozgu kada pijemo alkohol i kako on djeluje na obrađivanje socijalnih signala koje nam šalju ljudi oko nas i kako na njih odgovaramo?
Prema istraživanju provedenom na Sveučilištu u Illinoisu (Medicinski fakultet u Chicagu), konzumiranje alkohola smanjuje povezanost između dva područja mozga koja zajedno rade kako bi ispravno protumačili socijalne signale te na njih odgovorili.
Područje povećane moždane aktivnosti je na slici označeno žutom bojom, a područje smanjene moždane aktivnosti je označeno plavom.
Rezultati navedenog istraživanja objavljeni su u rujanskom izdanju časopisa Psychopharmacology.
Prethodna istraživanja su pokazala da alkohol otežava obavljanje aktivnosti u amigdali, a to je područje mozga odgovorno za primanje socijalnih signala, kao što su npr. izrazi lica.
„Obrađivanje emocija uključuje djelovanje i amigdale i područja mozga smještenih u prednjem korteksu, koji je zapravo odgovoran za prepoznavanje i oblikovanje ponašanja te smo stoga željeli vidjeti ima li nekih promjena u funkcionalnom povezivanju ili komunikaciji između ova dva dijela mozga koji bi mogli biti temelj za pojavu učinaka alkohola“, rekao je K. Luan Phan, profesor psihijatrije na ranije spomenutom fakultetu.
Phan i njegovi kolege promatrali su učinke alkohola na povezanost između amigdale i prednjeg korteksa za vrijeme obrađivanja emocionalnog podražaja – fotografija sretnih, prestrašenih i ljutitih lica – pri čemu su koristili snimke funkcionalne magnetne rezonancije (tehnika pri kojoj istraživači mogu vidjeti koja područja mozga su aktivna za vrijeme obavljanja određenih radnji).
U istraživanju je sudjelovalo 12 teških socijalno ovisnih alkoholičara (10 muškaraca, 2 žene) u dobi od oko 23 godine. Prema njihovim riječima, u prosjeku su se opijali 7.8 puta mjesečno – što bi se moglo opisati kao konzumiranje pet ili više pića kod muškaraca, ili četiri ili više pića kod žena – a to donosi veliki rizik od razvijanja ovisnosti o alkoholu.
Sudionicima su dali piće koje je sadržavalo ili veliki postotak alkohola (16 posto) ili placebo. Zatim su uradili snimke funkcionalne magnetne rezonancije dok su pokušavali povezati lica s fotografija s odgovarajućim osjećajima.
Na ekranu su im pokazali tri izraza lica (jedan na vrhu i dva na dnu) i zamolili ih da odaberu fotografiju izraza lica na dnu koji je jednak izrazu lica na fotografiji na vrhu. Izrazi lica su bili ljutito, preplašeno, sretno ili neutralno.
Kada su sudionici u mozgu obradili slike lica s ljutitim, preplašenim i sretnim izrazom, alkohol je smanjio mogućnost spajanja amigdale i orbitofrontalnog korteksa, područja prednjeg korteksa koje djeluje pri obradi socijalno-emocionalnih podataka i donošenja odluka.
Istraživači su uočili i da alkohol smanjuje reakcije u amigdali na prijeteće signale – ljut ili preplašen izraz lica.
„Iz ovoga se može zaključiti da se pri konzumiranju velike količine alkohola, emotivni signali koji označavaju prijetnju ne obrađuju u mozgu normalno jer amigdala ne odgovara kao što bi trebala“, rekao je Phan.
„Amigdala i prednji korteks imaju dinamičan i uzajaman odnos. Način na koji amigdala i prednji korteks uzajamno djeluju jedno na drugo nama omogućuje jasnu procjenu okoliša i prilagođavanje reakcija na njega“, rekao je Phan. „Kada bi se veza između ova dva područja mozga razdvojila, što se i događa u alkoholiziranom stanju, onda bismo ugrozili sposobnost procjenjivanja neverbalnih poruka koje nam šalju izrazi lica i prikladnog reagiranja na njih. Ovo istraživanje nam je omogućilo da mnogo bolje shvatimo što se to dogodi u mozgu pa naše ponašanje bude neprilagođeno, kao što je to slučaj pod djelovanjem alkohola, poput odsutnosti inhibicije, agresivnog ponašanja i društvenog povlačenja.“