Duljina života ovisi o duljini telomera, u Hrvatskoj muškarci žive prosječno 72,5 godine, žene 79,3
“Telomere i starenje” je naziv predavanja koje je održao 12. ožujka dr. sc. Ivica Rubelj u Institutu Ruđer Bošković gdje je osnovno pitanje bilo: što određuje životni vijek čovjeka?
Putem do odgovora na to kompleksno pitanje nailazimo na telomere. Telomere su kratki ponovljeni niz nukleotida na kraju kromosoma eukariota, dakle fizički krajevi kromosoma i one se skraćuju svakom diobom stanice te su pokazateljice starosti u organizmu. Prekomjerno skraćivanje telomera dovodi do staničnog starenja, a upravo je akumulacija starih stanica u tkivu glavna značajka starenja organizma. Obzirom da se telomere postupno skraćuju tokom čovjekovog života, postoji mogućnost statističkog praćenja starenja u populaciji. Također, skraćivanje telomera je uzrokovano raznim faktorima poput genetskog naslijeđa, socijalnog okruženja te životnih navika u kojem glavnu ulogu imaju uredna prehrana, fizičke aktivnosti i stabilnost mentalnog zdravlja.
Laički, prof. dr. sc. Rubelj je objasnio da poput vezica na cipelama koje na krajevima imaju plastični umetak što štiti da se vezica ne raspadne, telomere čine specifičnu strukturu u obliku čvora koji stabilizira kromosome. Gubitak telomera je katastrofalan za stanicu te uzrokuje njezinu smrt i lomove kromosoma. Telomeraza može produžiti telomere i održavati ih na optimalnoj dužini tako da se stanice kojima je to potrebno mogu dijeliti u nedogled kao matične, spolne, ali i one tumorske stanice, što bi moglo uvelike pomoći u novim pokušajima pronalaska lijeka za rak.
Zanimljivo je kako je kod kloniranja ovce Dolly došlo do ubrzanog starenja i skraćivanja telomera, iz jednostavnog razloga što je ''majka'' imala šest godina kada su uzeli uzorak DNA po kojem je nastala Dolly. Klonirana životinja je već u samom početku života imala skraćene telomere te je počela sa starenjem u dobi od šest godina iz razloga što su telomere već potrošile pola života.
Statistički podaci pokazuju kako žene u prosjeku žive dulje od muškaraca pet do deset godina. U Hrvatskoj muškarci žive prosječno 72,5 godine, žene 79,3 dok je europska statistika da muškarci žive 75, a žene 81 godinu. Telomere su i odlični indikatori dugovječnosti, bolesti i podložnosti stresu. Stres znatno skraćuje telomere i smanjuje aktivnost telomeraze, što je prisutno i kod ljudi s npr. hipertenzijom, dijabetesom i osteoporozom. Dokazano je i da prisutnost Omega 3 masnih kiselina pozitivno utječe na telomerazu, jednako kao i zdrava prehrana, bavljenje rekreacijom i dobre socijalne vještine. Vrlo je važno naglasiti da uvidom u genetičke predispozicije i analizom telomera možemo saznati u koji prosjek predispozicija za starenje spadamo, a ne da ćemo moći provjeriti duljinu životnog vijeka.
Profesorova preporuka svima je da promjene način života, okrenu se tjelovježbama, zdravom režimu prehrane i što manjoj izloženosti stresu kako bi na taj način očuvali svoje telomere i postigli što dugovječniji i ispunjeniji život.