Za patološko kockanje krive promjene u opioidnom sustavu mozga
Svi ljudi imaju opioidni sustav u mozgu. Novo istraživanje, čiji su rezultati predstavljeni na europskom kongresu neuropsihofarmakologije (ECNP) održanom u Berlinu, pokazalo je da opioidni sustav patoloških kockara drugačije reagira od onog koji su imali zdravi dobrovoljci koji su sudjelovali u istraživanju.
U Ujedinjenom Kraljevstvu čak 70% Britanaca povremeno kocka. Međutim, kod nekih pojedinaca kockanje se otme kontroli i poprima karakteristike ovisnosti – patološkog kockanja, također znanog kao problematično kockanje ili pak ludomanija. Prema rezultatima istraživanja (British Gambling Prevalence Survey) provedenog u Britaniji 2007. godine, 0,6% odraslih u Ujedinjenom Kraljevstvu ima problem s kockanjem, što je ekvivalent otprilike 300.000 ljudi, odnosno populacije grada poput Swansea. Što se Europe tiče, taj se broj procjenjuje na 0,5% do 3%.
Istraživači su PET skeniranjem mjerili razinu opioidnih receptora dvije grupe dobrovoljaca – 14 patoloških kockara u jednoj te 15 zdravih dobrovoljaca u drugoj grupi. Opioidni receptori omogućuju međusobnu komunikaciju stanica. Možemo ih zamisliti kao bravu, a neurotransmitere ili neku kemikaliju, poput endogenih opioida (endorfin), kao ključ koji otvara tu bravu. Istraživanje je pokazalo kako nema razlika u razini opioidnih receptora kod patoloških kockara i ne-kockara. Patološko kockanje prema tome se razlikuje od drugih vrsta ovisnosti, poput ovisnosti o alkoholu, heroinu ili kokainu, gdje su vidljiva povećanja u razini opioidnih receptora.
Smanjen osjećaj euforije
Nakon prve faze istraživanja, svim je ispitanicima dana tableta amfetamina koja otpušta endorfin, koji je prirodni opijat, u mozak, a zatim je PET skeniranje ponovljeno. To otpuštanje, nazvano 'navala endorfina', javlja se i konzumacijom alkohola ili pak kao rezultat tjelesnog vježbanja. PET skeniranje pokazalo je da se manje endorfina otpušta kod patoloških kockara nego kod ne-kockara. Također, rezultati upitnika samoprocjene SAIRS (Simplified Version of the Amphetamine Interview Rating Scale) koji su ispitanici popunili nakon istraživanja, pokazuju da je amfetamin izazvao manje euforije kod patoloških kockara.
„Možemo donijeti dva zaključka“, rekao je dr. Inge Mick, voditelj ovog istraživanja. „Prvo, mozak patoloških kockara drugačije reagira na ovakvu stimulaciju od mozga zdrave osobe. Drugo, čini se da patološki kockari nemaju jednak osjećaj euforije kao što to imaju zdrave osobe. Ove će spoznaje biti korisne pri objašnjavanju zašto kockanje postaje ovisnost.“
„Ovo je prvo istraživanje provedeno korištenjem PET skeniranja u kojem se istražuje povezanost opioidnog sustava s patološkim kockanjem. Gledajući rezultate prijašnjih istraživanja različitih ovisnosti, poput alkoholizma, očekivali smo da će patološki kockari imati povišenu razinu opioidnih receptora, što se nije dogodilo. Međutim, potvrdilo se naše predviđanje da će doći do promjene u opioidnom sustavu nakon uzimanja amfetamina. Ovi rezultati ukazuju na upetljanost opioidnog sustava u patološko kockanje, ali i razlike u odnosu na neke druge ovisnosti, poput alkoholizma. Nadamo se kako ovo istraživanje dugoročno može pomoći u razvijanju novih pristupa u liječenju patološkog kockanja.“
Otvaranje vrata novim metodama liječenja patološkog kockanja
Govoreći u ime ENCP-a, profesor Wim van den Brink (Amsterdam), predsjednik znanstvenog odbora ovog kongresa rekao je: „Smatramo kako liječenje opioidnim antagonistima poput naltrexona i nalmefena ima pozitivne učinke u liječenju patološkog kockanja. Najbolji su učinci tih lijekova vidljivi kod patoloških kockara koji imaju obiteljsku povijest ovisnosti o alkoholu. Međutim, istraživanje dr. Micka i njegovih kolega zanimljiv je rad, a ako se njihovi rezultati potvrde, ono bi moglo otvoriti vrata novim metodama liječenja patološkog kockanja.“
Istraživanje o kockanju je provela grupa istraživača iz Londona i Cambridgea, a financirao ga je Medical Research Council. Rezultati istraživanja prezentirani su na europskom kongresu neuropsihofarmakologije održanom u Berlinu.
Izvor: ECNP