Vaš mozak na Vivaldiju i Beatlesima
Slušanje glazbe aktivira velike mreže u mozgu, ali različite vrste glazbe procesiraju se drugačije. Skupina istraživača iz Finske, Danske i Ujedinjenog Kraljevstva razvila je novu metodu za proučavanje procesiranja glazbe u mozgu tijekom realne situacije slušanja. Kombinacijom oslikavanja mozga i računalnog modeliranja, pronašli su područja u auditornim, motoričkim i limbičkim regijama koja se aktiviraju tijekom slobodnog slušanja glazbe. Nadalje, uspjeli su i odrediti razlike u procesiranju između vokalne i instrumentalne glazbe.
Ova nova metoda pomaže nam pri razumijevanju složene dinamike mozgovnih mreža i procesiranja teksta pjesama. Studija je objavljena u časopisu NeuroImage. Koristeći funkcionalnu magnetnu rezonancu (fMRI), tim istraživača na čelu s doktorom Vinoom Allurijem, s finskog Sveučilišta Jyväskylä, snimao je odgovore mozga sudionika koji su slušali glazbu različitih žanrova, poput Vivaldija, Milesa Davisa, Booker T & the M.G.'s, The Shadows, Astora Piazzolla i Beatlesa. Putem sofisticiranih računalnih algoritama analizirali su njihov glazbeni sadržaj kako bi ekstrahirali njihova obilježja – boju zvuka, ritam i tonalitet. Suvremenom su metodom kros-validacije postepeno locirali aktivirana područja mozga koja su bila zajednička različitim glazbenim podražajima.
Rezultati pokazuju kako su određena područja auditornih, motornih i limbičkih regija aktivirale sve vrste glazbe. Tijekom slušanja još su aktivirana i područja medijalne orbitofrontalne regije i prednjeg cingularnog korteksa, inače važne za procjene samog sebe i estetske sudove. Još je jedan zanimljiv nalaz da se vokalna i instrumentalna glazba procesira drugačije. Posebice, glazba s tekstom pomicala je procesiranje glazbenih obilježja prema desnom auditornom korteksu, što nagovještava dominaciju lijeve hemisfere u procesiranju teksta. Takav je nalaz u skladu s prošlim istraživanjima, no sad je prvi put pokazan tijekom kontinuiranog slušanja glazbe.
„Ova nova metoda pruža snažno sredstvo za predviđanje odgovora mozga na glazbu, govor i druge zvukove kroz različite kontekste“, kaže doktor Vinoo Alluri.
Istraživanjem odnosa glazbe i mozga znanost se počela baviti tek odnedavno i to interdisciplinarno kroz kognitivnu neuroznanost glazbe. Ovim jedinstvenim putem cilj joj je otkriti više o organizaciji ljudskog mozga jer, čini se, glazba je kompleksan fenomen jedinstven za ljudsku vrstu ali i poseban po tome što – za razliku od jezika – samo manjina ljudi ima tu vještinu.