Kvart u kojem živite mogao bi utjecati na zdravlje vašeg mozga

Pokazalo se da se mozak starijih ljudi i ljudi srednje životne dobi koji žive u siromašnijim četvrtima smanjuje više od onih koji žive u prosperitetnijim četvrtima s većom zaposlenosti i više prilika za obrazovanje. Osim smanjena mozga, pokazalo se da kod ovih osoba također brže opadaju kognitivne sposobnosti.

Studija objavljena u časopisu Neurology® došla je do zaključka kako ovakvo neurološko propadanje može označiti i prve znakove demencije.

„Diljem svijeta, demencija je veliki uzročnik bolesti i poražavajućih dijagnoza. Trenutno ne postoje tretmani kojima bi se liječila ova bolest, stoga je važno identificirati faktore rizika. Postoje dokazi da ekonomski, socijalni, kulturalni i fizički uvjeti u kojima ljudi žive mogu utjecati na zdravlje. Želimo ustanoviti da li ovi faktori pojedinih četvrti povećavaju rizike za neurodegeneraciju i kognitivno propadanje povezano s ranim stadijima Alzheimerove bolesti i demencije“, objasnila je autorica studije, dr. Amy J. H. Kind sa Sveučilišta u Wisconsinu.

Studija je provedena na 601 ispitaniku iz Wisconsina, koji su bili promatrani kroz period od deset godina. Prosječna dob ispitanika bila je 59 godina, a na početku studije nitko od njih nije imao problema s pamćenjem ili razmišljanjem iako je 69% prijavilo povijest demencije u obitelji.

Ispitanici su podvrgnuti inicijalnim skenovima magnetske rezonance te novim skenovima svakih tri do pet godina. Istraživači su pomoću snimki mjerili volumen mozga u područjima povezanim s razvojem Alzheimerove bolesti. Ispitanici su također ispunjavali testove razmišljanja i memorije, uključujući one koji su mjerili brzinu procesiranja informacija, mentalne fleksibilnosti i izvršnih funkcija.

Istraživači su također preko informacija Indeksa deprivacije utvrđivali žive li ispitanici u siromašnijim ili prosperitetnijim četvrtima. Ovaj indeks sadrži informacije o socioekonomskim uvjetima svake četvrti i njihovih stanovnika, te ih rangira na temelju 17 indikatora poput dohotka, zaposlenosti, obrazovanja i kvalitete stanovanja.

Od svih ispitanika, njih 19 živjelo je u 20% najsiromašnijih četvrti u državi, dok je ostatak živio u 80% ostalih četvrti. Ljudi iz prve skupine zatim su upareni s jednim do četiri ispitanika iz druge skupine kako bi se usporedila dob, spol, rada i obrazovanje.

U početku studije nije bilo razlike u volumenu mozga između ispitanika u prvoj i drugoj skupini. No na kraju su istraživači ustanovili smanjenje mozga kod ljudi iz prve skupine, i to u područjima povezanim s Alzheimerovom bolesti.

„Naši rezultati pokazuju da bi povećan oprez liječnika u ranim stadijima demencije mogao biti vrlo važan za ovu ranjivu populaciju. Neki od mogućih uzorka za ove promjene u mozgu uključuju zagađenje iz zraka, nepristupačnost zdrave hrane i zdravstvene skrbi te stresni životni događaji. Daljnje istraživanja mogućih socijalnih i bioloških uzročnika mogla bi pomoći istraživačima i kreatorima javnih politika da identificiraju efektivne metode prevencije i intervencije Alzheimerove bolesti i povezanih demencija“, zaključila je Kind.

Izvor: AAN