Upravljanje dronovima sada moguće i samo mislima

Istraživač s Državnog sveučilišta Arizona je otkrio kako upravljati robotskim dronovima ljudskim mozgom. Kontrolor nosi kapu koja je preko 128 elektroda povezana s računalom. Uređaj bilježi električnu aktivnost u mozgu. Ako kontrolor pomjeri ruku ili razmišlja o nečemu, određena područja se aktiviraju.

„Iz vana mogu vidjeti aktivnost“, rekao je Panagiotis Artemiadis, upravitelj Robotike usmjerene na ljude i Upravljačkog laboratorija, te izvanredni profesor mehanike i aerosvemirskog inženjerstva u Školi za inženjerstvo tvari, prijenosa i energije u Ira A. Fulton školi inženjerstva. „Naš cilj je dekodirati tu aktivnost kako bi se upravljalo promjenama kod robota.“

Ako korisnik misli o smanjenju blizine među dronovima, tj. razmicanju dronova, „mi znamo koji dio mozga upravlja tim mislima“, rekao je Artemiadis.

Bežični sustav šalje naše misli robotima. „Imamo sustav koji bilježi pokrete, a koji zna gdje su odašiljači, mi im promijenimo udaljenost i to je to“, rekao je.

Upravljanje većim brojem dronova

Do četiri mala robota, od kojih neki mogu letjeti, mogu se kontrolirati moždanom povezanošću. Upravljačke konzole ne rade, jer mogu upravljati samo jednim predmetom.

„Ne možete uraditi nešto što se odnosi na sve“ upravljačkom konzolom, rekao je Artemiadis. „Ako želite da se svi okupe oko jednog mjesta ili da čuvaju to mjesto, ne možete to uraditi“. Kako bi ih pokrenuo, kontrolor promatra zaslon, razmišlja i zamišlja dronove koji izvode razne zadatke. Artemiadis radi na povezanosti mozga i uređaja, a posebno neuralne povezanosti s robotskim rukama i šakama, od kad je završio doktorat 2009.

Tijekom posljednja dva do tri desetljeća imali smo mnogo istraživanja o povezanosti između mozga i uređaja, gdje upravljate jednim uređajem“, rekao je. Prije nekoliko godina dobio je ideju o više uređaja. To je dio trenda u robotici i istraživanju Svemira: umjesto da naprave jedan veliki, skupi stroj ili avion ili svemirsku letjelicu, istraživači su napravili mnogo manjih i jeftinijih. „Ako ih pola izgubite, uopće nema veze“, rekao je Artemiadis.

Mozak može upravljati većim brojem predmeta

Već je znao koje područje mozga upravlja pokretima. Jedno otkriće odmah mu je postalo jasno.

„Iznenadio sam se da je mozgu stalo do okupljanja i zajedničkog ponašanja“, rekao je. „Ono što nisam znao, ili nisam pretpostavio, je da je mozgu stalo do stvari koje ne radimo sami“, dodao je. „Nemamo zajedništvo kojim upravljamo. Svi mi imamo ruke i noge i sve to, ali ne upravljamo zajedništvom.“ Drugim riječima, naš mozak nije naviknut na to da se od tijela odvoje svi naši prsti na rukama i nogama, a da se zatim vrate.

„Iznenadilo me da se mozak brine o tome i da se može prilagoditi“, rekao je.

Razmišljanje o drugim stvarima

Na ovome je radio s pilotima zračnih vojnih snaga i piloti su bili skeptični. Njihova glavna primjedba bila je mogućnost da će pomisliti na nešto drugo za vrijeme upravljanja dronovima.

Artemiadis je rekao da kontrolori moraju biti usredotočeni. Ako se bliži vrijeme ručka i sve na što možete misliti je pizza, onda to ne djeluje. Iscrpljenost i stres također igraju ulogu u tome. Artemiadis je rekao da može prepoznati kada su ispitanici umorni ili im je potrebna pauza.

„Ispitanicima kažemo da misle na dvije stvari“, rekao je. „Usredotočite se na disanje, ili im kažemo da zamisle stiskanje lijeve šake.“

Osobnosti kontrolora

Svaki ispitanik je drugačiji. Sustav mora biti usklađen s pojedinačnim kontrolorima i na njemu se mora raditi svaki dan, jer se signali u mozgu mijenjaju iz dana u dan.

Sljedeći korak u Artemiadisovom istraživanju bit će da više ljudi upravlja većim brojem robota. Planira se preseliti u znatno veći prostor za pokuse kako bi radio na poboljšanju dokaza koncepta. Smatra da će dronovi u budućnosti preuzeti izvršavanje složenih radnji, kao što su misije potrage i spašavanja.

Postojanje dronova i njihovo uvođenje u takve složene misije ima svoje dobre i loše strane. Znanstvenici i dalje rade na njihovom usavršavanju, ali pitanje je do koje mjere ih možemo usavršiti da mogu ispravno i poput čovjeka obavljati sve radnje istom brzinom u situacijama koje su za kontrolora stresne i naporne. Potrebno je provesti dalja istraživanja i sposobnosti dronova usavršiti kako bi mogli djelovati bez greške i kako bi čovjek njima bez prepreka mogao upravljati u rizičnim situacijama.

Izvor: Science Daily