U 'projektu stoljeća', Švicarci nastoje zakopati radioaktivni otpad
Skladištenje radioaktivnog otpada iznad zemlje je rizičan posao, ali Švicarci misle da su pronašli rješenje: zakopavanje istrošenog nuklearnog goriva duboko pod zemlju u glinu. Međunarodni laboratorij Mont Terri izgrađen je za proučavanje učinaka zakopavanja radioaktivnog otpada u glinu koja se nalazi 300 metara ispod površine u blizini Saint-Ursannea u sjeverozapadnoj regiji Jura.
Podzemni laboratorij proteže se kroz 1,2 kilometra tunela. Niše na putu, svaka visoka oko pet metara, ispunjene su raznim simulacijama skladištenja, koje sadrže male količine radioaktivnog materijala koje prate tisuće senzora. Provedeno je više od 170 eksperimenata kako bi se simulirale različite faze procesa – pozicioniranje otpada, zatvaranje tunela, nadzor – i kako bi se reproducirali svaki zamislivi fizički i kemijski učinak.
Prema riječima stručnjaka, potrebno je 200.000 godina da se radioaktivnost u najotrovnijem otpadu vrati na prirodnu razinu. Geolog Christophe Nussbaum, koji vodi laboratorij, rekao je da istraživači žele utvrditi koji bi mogući učinci mogli biti "na skladištenje koje treba trajati gotovo milijun godina". To je "trajanje koje nam je potrebno da osiguramo sigurno zatvaranje", rekao je, dodajući da su zasad "rezultati pozitivni".
Identificirana potencijalna mjesta
Identificirana su tri potencijalna mjesta na sjeveroistoku, u blizini njemačke granice, za primanje takvog radioaktivnog otpada, a očekuje se da će operateri švicarskih nuklearnih elektrana izabrati željenu opciju u rujnu.
Švicarska vlada ne bi trebala donijeti konačnu odluku do 2029. godine, ali malo je vjerojatno da će to biti posljednja riječ jer bi to pitanje vjerojatno išlo na referendum pod poznatim švicarskim sustavom izravne demokracije. Unatoč dugotrajnom procesu, aktivisti za zaštitu okoliša Greenpeace kažu da se Švicarska kreće prebrzo.
"Postoji bezbroj tehničkih pitanja koja nisu riješena", rekao je za AFP Florian Kasser, zadužen za nuklearna pitanja grupe ekoloških aktivista. Za početak, rekao je, ostaje za vidjeti mogu li postojeći sustavi "jamčiti da neće doći do curenja radioaktivnih tvari za 100, 1000 ili 100 000 godina".
"Kola stavljamo ispred konja, jer s brojnim neriješenim pitanjima već tražimo mjesta" za smještaj skladišta, rekao je i dodao da Švicarska također treba razmotriti kako će signalizirati gdje se nalaze lokacije kako bi se osiguralo da ne budu zaboravljene i da ljudi nakon mnogo stoljeća ostanu svjesni opasnosti.
Švicarske nuklearne elektrane više od pola stoljeća ispumpavaju radioaktivni otpad. Do sada se njime bavila Nacionalna zadruga za zbrinjavanje radioaktivnog otpada ili NAGRA, koju su 1972. godine osnovali operateri postrojenja u suradnji s državom. Otpad se za sada skladišti u "posredničkom depou" u Wurenlingenu, 15-ak kilometara od njemačke granice.
Horizont 2060
Švicarska se nada pridružiti elitnom klubu zemalja koje se zatvaraju u dubokom geološkom skladištenju. Do sada je samo Finska izgradila gradilište u granitu, a Švedska je u siječnju dala zeleno svjetlo za izgradnju vlastitog mjesta za zakopavanje istrošenog nuklearnog goriva u granitu. Sljedeća je Francuska, čiji projekt Cigeo, koji vodi Nacionalna agencija za upravljanje radioaktivnim otpadom (ANDRA), planira pohraniti radioaktivni otpad pod zemljom u glini.
"Čekamo izjavu o komunalnim uslugama, ali u međuvremenu ćemo podnijeti zahtjev za građevinsku dozvolu", rekla je glasnogovornica ANDRA Emilie Grandidier tijekom posjeta Mont Terri.
Nakon nuklearne nesreće u elektrani Fukushima u Japanu 2011. godine, Švicarska je odlučila postupno ukinuti nuklearnu energiju: njezini reaktori mogu raditi sve dok su sigurni. Predviđenih 83.000 kubičnih metara radioaktivnog otpada, uključujući i dio otpada visoke aktivnosti, morat će se zakopati. Ovaj volumen odgovara 60-godišnjem radnom vijeku nuklearnih elektrana Beznau, Gosgen i Leibstadt i 47 godina koliko je Muhleberg bio u pogonu prije zatvaranja 2019. godine.
Punjenje podzemnih grobnica nuklearnog otpada trebalo bi početi do 2060. godine. "To je projekt stoljeća: provodili smo znanstveno istraživanje 50 godina, a sada imamo 50 godina za autorizaciju i realizaciju projekta", rekao je glasnogovornik Nagre Felix Glauser. Razdoblje praćenja će trajati nekoliko desetljeća prije nego što mjesto bude zapečaćeno neko vrijeme u 22. stoljeću.
Izvor: Tech Xplore