Zašto živimo na Zemlji, a ne na Veneri?
U usporedbi sa svojim svemirskim susjedima, Veneri i Marsu, Zemlja je poprilično pogodno mjesto za život. Pa kako nam se onda tako posrećilo? Novo istraživanje osvjetljuje nevjerojatan evolucijski put koji je omogućio Zemlji održavanje života.
Istraživanje objavljeno ovaj tjedan u Nature Geoscience, sugerira da je Zemljina prva kora, koja je bila bogata radioaktivnim toplinskim elementima poput urana i kalija, bila rastrgana od planeta i izgubljena u Svemiru kada su asteroidi rano u svojoj povijesti bombardirali planet. Ovaj fenomen poznat kao utjecaj erozije pomaže u objašnjavanju ovog znamenitog otkrića o sastavu Zemlje koji je otkriven prije jednog desetljeća.
Koje su to posebne okolnosti koje čine Zemlju?
Istraživači s University of British Columbia i University of California, Santa Barbara kažu kako rani gubitak ova dva elementa u konačnici je odlučio o evoluciji Zemljinih tektonskih ploča, magnetskom polju i klimi.
„Događaji koji definiraju rano formiranje i skupni sastav Zemlje upravljaju, dijelom, naknadnom tektonskom, magnetskom i klimatskom poviješću našeg planeta, ali od kojih svi elementi moraju raditi skupa kako bi stvorili Zemlju na kojoj živimo,“ rekao je Mark Jellinek , profesor na Odsjeku za Zemlju, Ocean i Atmosferske znanosti na UBC-u. „To su događaji koji potencijalno razlikuju Zemlju od ostalih planeta.“
Na Zemlji, kretanje tektonskih ploča uzrokuje redovito prevrtanje Zemljine površine, koja stalno hladi temelji plašt, održava jako magnetsko polje planeta i potiče vulkansku aktivnost. Erupcija vulkana oslobađa stakleničke plinove iz dubine planeta te redovite erupcije pomažu u održavanju pogodne klime za život koja razlikuje Zemlju od ostalih stjenovitih planeta.
Koja je razlika između Venere i Zemlje?
Venera je najsličnije planet Zemlji što se tiče veličine, mase, gustoće, težine i sastava. Dok je Zemlja imala stabilnu, te pogodnu klimu za život tijekom geološkog vremena, Venera se nalazi u klimatskoj katastrofi s debelom atmosferom ugljičnog dioksida i površinskom temperaturom koja doseže 470 stupnjeva Celzija. U ovom istraživanju Jellinek i Matt Jackson, profesor na Sveučilištu u Kaliforniji, objašnjavaju zašto su se ova dva planeta drugačije razvila.
„Zemlja je lako moguće mogla biti poput današnje Venere,“ kaže Jellinek. „Ključna razlika koja može poremetiti ravnotežu, međutim, mogu biti različiti domašaji utjecaja erozije.“
S manje utjecaja erozija, Venera bi se mogla epizodno ohladiti s katastrofalnim promjenama u intenzitetu vulkanske aktivnosti što uzrokuje dramatične i milijardu godina duge promjene u klimi.
„ Odigrali smo ovu priču o utjecaju erozije naprijed u vremenu i uspjeli smo pokazati kako učinci uvjeta koji određuju početni sastav planeta mogu imati duboke posljedice za svoju evoluciju. To je vrlo poseban set okolnosti koje čine Zemlju.“
Izvor: ScienceDaily