Oluje odnose galaktički plin
ESA-in Herschel infracrveni svemirski opservatorij je uočio jake vjetrove molekularnog plina koji struje iz galaktika. Godinama se sumnjalo da ovi vjetrovi imaju snagu za odstranjivanje svog plina iz galaktika i zaustavljanje nastanka zvijezda u samim početcima.
Ovi vjetrovi koje je uočio Herschel su krajnje izvanredni. Najbrži puše brzinom većom od 1000 km/s, ili otprilike 10 000 puta brže od vjetra u zemaljskom uraganu.
Prvi je put da su takvi ispusi molekularnog plina nedvosmisleno uočeni u uzorku galaktika. Ovo je vrlo važno otkriće jer zvijezde nastaju iz molekularnog plina i ovi ispusi ostavljaju galaktike bez sirovine koja im je potrebna za izradu novih zvijezda. Ako su vjetrovi dovoljno jaki, mogu zaustaviti nastanak zvijezda u potpunosti.
"S Herschelom imamo priliku zaista proučiti što ti vjetrovi znače za evoluciju galaktika." rekao je Eckhard Sturm s Max-Planck instituta za vanzemaljsku fiziku u Njemačkoj, glavni autor ovog rada. Dr. Sturm i kolege su koristili Herschelovu Photoconductor Array Cameru i Spektrometar za proučavanje 50 galaktika. Ovaj se rad usredotočio na šest galaktika iz njihovog uzorka.
Izveli su zaključak da se 1200 masa Sunca gubi svake godine iz galaktika s najjačim vjetrovima. To je dovoljno da ih se ostavi bez njihovih rezervi plina iz kojeg nastaju zvijezde unutar jednog do sto milijuna godina. Drugim riječima, neke galaktike mogu u potpunosti izbaciti plin unutar manje od milijun godina. Sprečavanje nastanka zvijezda u galaktici je poznato kao negativna povratna sprega.
Ovi vjetrovi su možda nastali intenzivnom emisijom svjetlosti i čestica od strane mladih zvijezda, ili udarnim valovima nakon eksplozije starih zvijezda. Alternativno, mogli su nastati uslijed radijacije koja nastaje dok se materija vrti oko crne rupe u središtu galaktike.
Najbrži vjetrovi dolaze iz galaktika koje sadrže najsjajniju "aktivnu galaktičku jezgru", u kojima se divovske crne rupe hrane svojom okolinom. Dr. Sturm i kolege sada testiraju ovu ideju na drugim galaktikama iz njihovog uzorka. Rezultati bi mogli biti korak naprijed prema objašnjenju kako su neke eliptične galaktike nastale.
Eliptične galaktike su ogromni otoci zvijezda koji su stali s proizvodnjom znatnog broja novih zvijezda jer su iscrpile svoje zalihe plina. Dok manje galaktike međusobno djeluju i spajaju se, više je hrane dostupno središnjoj crnoj rupi u spojenoj jezgri što je čini većom i još aktivnijom. Ovo bi moglo rezultirati još jačim vjetrom koji će odnositi molekularni plin i spriječiti daljnji nastanak zvijezda te time pretvoriti galaktiku u eliptičnu galaktiku.
"Uhvativši molekularne ispuste na djelu, Herschel je napokon pribavio dugo traženi dokaz procesa s negativnom povratnom spregom koji se odvija u galaktikama i dramatično utječe na njihovu evoluciju." dodao je Göran Pilbratt, ESA-in znanstvenik na projektu Herschel.
Izvor: European Space Agency