Svemirski teleskop James Webb otišao u povijesnu misiju
Teleskop James Webb vrijedan 10 milijardi dolara napustio je Zemlju u svojoj misiji da pokaže prve zvijezde koje će osvijetliti svemir. Njegov let u orbitu trajao je nešto manje od pola sata, a signal koji potvrđuje uspješan ishod uhvatila je zemaljska antena u Malindiju u Keniji.
Webb, nazvan po jednom od arhitekata slijetanja Apollo na Mjesec, nasljednik je teleskopa Hubble. Međutim, inženjeri koji rade s američkim, europskim i kanadskim svemirskim agencijama izgradili su novu zvjezdarnicu kako bi bila 100 puta snažnija.
"Podignuvši se iz tropske prašume na rub samog vremena, James Webb započinje putovanje natrag u rođenje svemira", rekao je TV komentator američke svemirske agencije (Nasa) Rob Navias u trenutku kada je raketa napustila Zemlju.
Uzlet se željno iščekivao, ali je popraćen i s dosta tjeskobe. Tisuće ljudi diljem svijeta radilo je na projektu u proteklih 30 godina, a iako je Ariane vrlo pouzdano vozilo - nema nikakva jamstva kada su u pitanju rakete.
Webbovo lansiranje samo je početak onoga što će biti složen niz početnih aktivnosti tijekom sljedećih šest mjeseci. Teleskop se postavlja na stazu za promatranje nekih 1,5 milijuna km izvan Zemlje.
Tijekom putovanja na ovu lokaciju, Webb će se morati raspakirati iz presavijene konfiguracije koju je usvojio prilikom lansiranja - poput leptira koji izlazi iz svoje kukuljice.
Ovo neće biti lako, priznao je Nasin administrator Bill Nelson: "Moramo shvatiti da još uvijek postoji bezbroj stvari koje moraju funkcionirati i moraju raditi savršeno. Ali znamo da je velika nagrada velika opasnost. I zato se usuđujemo istraživati."
U središtu mogućnosti novog objekta je njegovo zlatno zrcalo široko 6,5 m. Ovo je gotovo tri puta šire od primarnog reflektora na Hubbleu. Povećana optika, u kombinaciji s četiri superosjetljiva instrumenta, trebala bi omogućiti astronomima da gledaju dublje u svemir - a time i dalje u prošlost - nego ikad prije.
Ključna meta bit će epoha zvijezda pionira koje su okončale tamu za koju se teoretizira da je zahvatila kozmos ubrzo nakon Velikog praska prije više od 13,5 milijardi godina. Upravo su nuklearne reakcije u tim objektima stvorile prve teške atome bitne za život - ugljik, dušik, kisik, fosfor i sumpor.
Još jedan sveobuhvatni cilj za Webba bit će ispitivanje atmosfere udaljenih planeta. To će pomoći istraživačima da procijene jesu li ti svjetovi na bilo koji način pogodni za stanovanje.
"Ući ćemo u potpuno novi režim astrofizike, novu granicu; i to je ono što mnoge od nas uzbuđuje oko svemirskog teleskopa James Webb", rekla je Heidi Hammel, planetarni astronom i interdisciplinarna znanstvenica.
Proces odvijanja traje oko dva tjedna. Webbovo veliko ogledalo tada mora biti usredotočeno - 18 segmenata koji čine ovaj reflektor imaju male motore na stražnjoj strani koji će prilagoditi zakrivljenost.
"A onda je kritična stvar da sve mora postati jako hladno", objasnio je Mark McCaughrean, viši savjetnik za znanost u Europskoj svemirskoj agenciji. "Ovaj teleskop će zapravo biti na minus 233 stupnja Celzijusa. Tek tada će prestati svijetliti na infracrvenim valnim duljinama izvan vidljivog gdje želimo da ovaj teleskop radi. I tek tada će moći snimiti osjetljive slike dalekog svemira gdje rođene su prve galaksije i planeti koji obilaze druge zvijezde. Dakle, predstoji dug put."
Izvor: BBC News