Samoubojstava u posljednjih je 30 godina brojčano ovoliko porasla
Ukupni globalni broj smrtnih slučajeva od samoubojstava porastao je za gotovo 20 000 u posljednjih 30 godina, unatoč značajnom padu stopa samoubojstava specifičnih za dob u tom razdoblju, otkriva analiza međunarodnih podataka u časopisu Injury Prevention.
Starenje stanovništva, rast stanovništva i promjene u dobnoj strukturi stanovništva, osobito u regijama s nižim srednjim i višim srednjim dohotkom, uvelike su utjecale na brojke, kažu istraživači. Zemlje bi se mogle boriti da preokrenu trend smrtnosti od samoubojstava, jer su stope samoubojstava najveće među starijim od 70 godina u gotovo svim regijama svijeta, ističu.
Unatoč tome što svake godine uzrokuje gotovo 800 000 smrtnih slučajeva, kažu da samoubojstvu nije posvećena pozornost koja se posvećuje drugim globalnim javnozdravstvenim pitanjima, poput HIV-a i raka. U pokušaju da to promijene, istraživači su krenuli u istraživanje složenih odnosa između rasta stanovništva, dobne strukture stanovništva, razine prihoda, spola i stope samoubojstava specifičnih za dob kako bi bolje razumjeli globalne promjene u stopama samoubojstava i smrtnosti zadnjih 30 godina.
Oni su se oslanjali na podatke iz Globalne studije tereta bolesti (GBD) 2019. godine - ona daje procjene stanovništva za 204 zemlje za razdoblje od 1950. do 2019. prema lokaciji, dobi i spolu. Također, bilježi podatke o 369 bolesti i ozljeda od 1990. do 2019. prema dobi i spolu.
Istraživači su promatrali utjecaj promjena u stopama samoubojstava specifičnih za dob i spol, dobnu strukturu stanovništva i rast stanovništva za svaku od četiri regije razine dohotka, kako je definirala Svjetska banka: niski prihodi, niži srednji prihodi, viši srednji prihodi i visoki prihodi.
Godine 1990. ukupna globalna stopa samoubojstava iznosila je 13,8 na 100 000 stanovnika, a u 2019. pala je na pavši na 9,8 na 100 000 stanovnika. Stopa među muškarcima pala je sa 16,6/100 000 na 13,5/100 000, a među ženama s 11/100 000 na 6,1/100 000.
Ukupan broj smrtnih slučajeva samoubojstava u porastao je za 19.897, sa 738.799 u 1990. na 758.696 u 2019., a najoštriji je porast u zemljama s nižim srednjim dohotkom, gdje je broj umrlih porastao za 72.550, sa 232.340 na 304.890.
Glavni doprinos ovom povećanju bio je rast stanovništva (1512,5%), praćen promjenama u dobnoj strukturi stanovništva (952,5%). No ti su učinci neutralizirani značajnim smanjenjem dobnih stopa samoubojstava. Ukupan broj smrtnih slučajeva samoubojstava muškaraca naglo je porastao, uvelike objašnjen rastom muške populacije (890%) i promjenama u dobnoj strukturi muške populacije (604%). Ali ti obrasci nisu bili univerzalni.
"Razlozi značajnog smanjenja stopa samoubojstava u svim regijama razine dohotka tek se trebaju utvrditi", pišu istraživači, iako su globalni napori Svjetske zdravstvene organizacije i Ujedinjenih naroda u poticanju nacionalnih inicijativa za prevenciju samoubojstava mogli odigrati ulogu.
Povećanje očekivanog životnog vijeka i opadanje plodnosti nastavit će utjecati na globalnu dobnu strukturu, a populacije diljem svijeta i dalje će "doživljavati izraženo i povijesno neviđeno starenje u narednim desetljećima", pišu istraživači.
"Budući da je stopa samoubojstava najveća među starijim osobama (70 godina ili više) za oba spola u gotovo svim regijama svijeta, brzo starenje stanovništva na globalnoj razini predstavljat će veliki izazov za smanjenje broja smrtnih slučajeva samoubojstava u budućnosti", upozoravaju istraživači.
---
Ako razmišljaš o samoubojstvu ili ti je prijatelj/prijateljica rekao/la da ima takve misli, nazovi liniju Hrabrog telefona za djecu na broj 116 111 ili se javi na savjet@hrabritelefon.hr.
Obratiti se može i obiteljskom lijčeniku ili osobi od povjerenja. Svaki problem možemo s vremenom riješiti: Kontakti organizacije koje pružaju psihosocijalnu i pravnu pomoć
Izvor: Injury Prevention