Majke koje imaju posao se osjećaju bolje nego one koje ostaju kod kuće
Prema novom istraživanju, objavljenom od strane Američke psihološke organizacije, zaposlene majke su zdravije i sretnije, za razliku od majki koje ostaju kod kuće dok je dijete još dojenče te u njegovim predškolskim godinama.
Znanstvenici su proučili podatke National Institute for Child Health and Human Development Study of Early Child Care and Youth Development, počevši s 1991. godinom. Razgovor je proveden sa 1 364 majke, ubrzo nakon što su rodile te je nastavljen tijekom sljedećih 10-ak godina. Rezultati su objavljeni u prosinačkom broju časopisa Journal of Family Psychology.
U svim slučajevima sa značajnom razlikom u majčinom općem dobru, poput nesklada između posla i obitelji ili roditeljstva, usporedba je dala prednost skraćenom radnom vremenu, nasuprot punog radnog vremena ili nezaposlenosti, tvrdi glavna autorica Cheryl Buehler, profesorica ljudskog razvoja i obiteljskih istraživanja na Sveučilištu North Carolina u Greensborou. U mnogim slučajevima nije bilo razlike u sveukupnom zdravlju majki koje su radile skraćeno radno vrijeme od onih koje su radile puno radno vrijeme.
Majke, zaposlene na skraćeno radno vrijeme, su izjavile da se osjećaju zdravlje i imaju manje simptoma depresije nego majke koje su ostajale kod kuće, dok nije bilo razlika u zdravlju ili depresivnim simptomima između majki koje su radile skraćeno radno vrijeme i onih s punim radnim vremenom. Nema značajne razlike među ženama koje rade puno i skraćeno radno vrijeme, kada se radi o percepciji na koji način njihovo zaposlenje podržava obiteljski život, uključujući sposobnost da budu bolji roditelj.
Utvrđeno je da su žene sa skraćenim radnim vremenom, podjednako uključene u školovanje djece kao i majke koje ostaju kod kuće te su ujedno i više su uključene od majki s punim radnim vremenom. U prilog tome, majke koje su imale skraćeno radno vrijeme, su bile osjetljivije prema svojoj djeci predškolske dobi i pružile im više mogućnosti za učenje, nego majke koje su ostajale kod kuće i one koje su radile puno radno vrijeme.
U teškim ekonomskim prilikama, poslodavci koji žele uštedjeti, zapošljavaju osobe na skraćeno radno vrijeme, jer oni ne dobivaju istu razinu dohotka, poput zdravstvenog osiguranja, edukacije i napretka u karijeri.
Kraće radno vrijeme kao riješenje
S obzirom da se čini kako skraćeno radno vrijeme doprinosi snazi i općem dobru obitelji, bilo bi djelotvornije poslodavcima ako bi omogućili razne povlastice, barem djelomično, zaposlenicima sa skraćenim radnim vremenom te im ponudili mogućnost napretka u karijeri putem edukacija i promaknuća, tvrdi Marion O'Brien, profesorica ljudskog razvoja i obiteljskih istraživanja, također s Sveučilišta North Carolina u Greensboro-u.
Majke koje su sudjelovale u istraživanju su iz 10 mjesta unutar SAD-a, te je uključeno 24 % etničkih manjina, 1 % bez visokoškolske naobrazbe i 14 % samohranih roditelja. Ukupan broj majki koje su bile zaposlene na skraćeno radno vrijeme je bio konzistentan na oko 25 % od ukupnog broja majki tijekom istraživanja, iako su majke mijenjale posao između punog i skraćenog radnog vremena i obrnuto. Skraćeno radno vrijeme je definirano kao radno vrijeme između 1 i 32 sata tjedno.
Istraživanje je ograničeno time da je samo jedno dijete u obitelji uključeno i stavljen je poseban fokus na sate rada, tvrde autori. Preporuka je da buduća istraživanja uključe druge faktore koji su povezane sa zaposlenjem, poput profesionalnog statusa, fleksibilnosti radnog vremena, predanosti poslu i promjenu rasporeda.