Koliko dugo možete preživjeti u lijesu živi zakopani?
Normalna, zdrava osoba mogla bi, prema različitim mišljenjima preživjeti od 10 minuta pa sve do 36 sati prije nego što umre živa zakopana u lijesu. Stručnjaci se ne slažu s tim podacima, no sigurni su oko jednog – osoba ne bi preživjela dugo.
Sve ovisi o dostupnoj količini zraka u lijesu. Ako ste manji, duže ćete preživjeti. Budući da zauzimate manje mjesta, postoji više mjesta za kisik. U trenutku kad ponestane vaše zaliha kisika, nema vam pomoći. Plivači i maratonci, ljudi s odličnim kapacitetom pluća, mogli bi dobiti dodatnu minutu-dvije zadržavajući dah.
Ako ste manji, duže ćete preživjeti
Recimo da su dimenzije prosječnog lijesa 215 cm x 71 cm x 58 cm. Volumen tog lijesa je otprilike 886 litara. Tu ćemo brojku koristiti i kao unutarnji volumen lijesa, kako bismo vam dali dodatnih nekoliko minuta života. Prosječni volumen ljudskog tijela je 66 litara. Ostaje nam 820 litara zraka, od čega je jedna petina (164 litre) kisik. Ako osoba zarobljena u lijesu koristi 0,5 litara kisika po minuti, trebalo bi joj otprilike 5 i pol sati prije nego što iscrpi sve zalihe kisika u lijesu.
„Ne postoji ništa što bi netko [živ zakopan] mogao učiniti. Jednom kad ste unutra, unutra ste“, rekao je Alan R. Leff, profesor emeritus na Odsjeku za plućne bolesti i intenzivnu njegu sa Sveučilišta Chicago. Razlog tome je što je lijes vrlo dobro hermetički zatvoren, da uz to ne spominjemo da se nalazite 2 metra ispod zemlje.
Čak i kad biste mogli izaći iz lijesa bez da ste iscrpili sve zalihe kisika, bili biste u istoj situaciji kao da se nalazite zametnuti mega odronom tla ili lavinom. Blato i zemlja bili bi toliko gusti i teški da se vaša prsa ne bi mogla raširiti kako biste udahnuli. „To je kao da vas zatrpaju betonom u roku nekoliko sekundi“, rekao je Ethan Greene, direktor Informacijskog centra za lavine u Coloradu. Snijeg je težak, no zemlja je teža. Čak i da se možete pomaknuti, zemlja i blato upali bi vam u usta ili nosnice i začepiia vaše dišne puteve.
No, postoji i jedna pozitivna stvar. Kako se razina kisika smanjuje, tako se razina ugljikovog dioksida povisuje, što znači da bi bili sve više pospani te biste na kraju, prije nego što bi vam stalo srce i ugušili se, pali u komu.
„Mogli biste se gušiti, i očito bi bilo zastrašujuće“, rekao je Leff, no ako ništa drugo, ne bi bili pri svijesti tijekom tih posljednjih nekoliko trenutaka.
Izvor: PopSci