Zlostavljanje u djetinjstvu povezano je s problemima mentalnog zdravlja
Doživljaj zlostavljanja ili zanemarivanja u djetinjstvu može uzrokovati više problema s mentalnim zdravljem, otkriva nova studija koju su vodili istraživači s UCL-a.
Istraživanje, objavljeno u American Journal of Psychiatry, nastoji ispitati uzročne učinke zlostavljanja u djetinjstvu na mentalno zdravlje uzimajući u obzir druge genetske čimbenike i faktore rizika iz okoline, kao što je obiteljska povijest mentalnih bolesti i loš socioekonomski status.
Prvo istraživanje takve vrste analiziralo je 34 kvazi - eksperimentalne studije koje su uključivale više od 54 000 ljudi.
Kvazi - eksperimentalne studije mogu bolje utvrditi uzročno posljedičnu vezu u promatranim podacima, korištenjem specijaliziranih uzoraka (npr. jednojajčanih blizanaca) ili inovativnih statističkih tehnika za isključivanje drugih čimbenika rizika. Na primjer, u uzorcima jednojajčanih blizanaca, ako zlostavljani blizanac ima problema s mentalnim zdravljem, a njegov blizanac koji nije zlostavljan ih nema, povezanost ne može biti posljedica genetike ili obiteljskog okruženja koje blizanci dijele.
U 34 studije istraživači su otkrili male efekte zlostavljanja djece na niz problema mentalnog zdravlja, uključujući internalizirane poremećaje (npr. depresiju, anksioznost, samoozljeđivanje i pokušaj samoubojstva), eksternalizirane poremećaje (npr. zlouporabu alkohola i droga, ADHD i problemi s ponašanjem) i psihoza.
Ti su efekti bili dosljedni bez obzira na korištenu metodu ili način na koji su promatrani zlostavljanje i mentalno zdravlje.
Nalazi pokazuju kako bi sprječavanje osam slučajeva zlostavljanja djece spriječilo da jedna osoba razvije mentalne probleme.
Dopisna autorica, dr. Jessie Baldwin (UCL Psychology & Language Sciences), rekla je:
“Dobro je poznato kako je zlostavljanje djece povezano s mentalnim problemima, ali nije bilo jasno je li taj odnos uzročno posljedičan ili se bolje objašnjava nekim drugim čimbenicima rizika.
“Ova studija pruža čvrste dokaze koji upućuju na to da zlostavljanje u djetinjstvu ima male uzročne učinke na probleme mentalnog zdravlja. Iako mali, ovi učinci zlostavljanja mogu imati dalekosežne posljedice, s obzirom na to da problemi mentalnog zdravlja prethode nizu loših ishoda, poput nezaposlenosti, fizičkih zdravstvenih problema i rane smrtnosti.
“Radnje koje sprječavaju maltretiranje stoga nisu ključne samo za dobrobit djeteta, već bi također mogle spriječiti dugoročnu patnju i financijske troškove nastale zbog mentalnih bolesti.”
Unatoč tome, istraživači su također otkrili kako je kod pojedinaca izloženih maltretiranju dio od ukupnog rizika nastanka problema s mentalnim zdravljem uzrokovan postojećim ranjivostima - koje mogu uključivati druga nepovoljna okruženja (npr. socioekonomski nepovoljan položaj) i genetsku sklonost.
Dr. Baldwin je rekao: "Naša otkrića također upućuju na to da bi se, radi smanjenja rizika od problema s mentalnim zdravljem kod pojedinaca izloženih maltretiranju, liječnici trebali baviti ne samo iskustvom maltretiranja, već i postojećim psihičkim čimbenicima rizika."
Istraživači su zlostavljanje u djetinjstvu definirali kao svako fizičko, seksualno ili emocionalno zlostavljanje ili zanemarivanje prije 18. godine.
Studiju je financirao Wellcome, a provodi se u suradnji s King's College London, Sveučilištem u Lausannei, Medicinskim fakultetom Sveučilišta Yale, Sveučilištem u Bristolu i NIHR Biomedicinskim istraživačkim centrom, Sveučilišnim bolnicama Bristol NHS Foundation Trust.
Ograničenja u studijama
Svaka od analiziranih kvazi - eksperimentalnih studija mogla je biti podložna potencijalnim pristranostima. Međutim, rezultati su bili dosljedni u svim studijama koje su koristile različite kvazi - eksperimentalne metode, što sugerira da su rezultati čvrsti.
Osim toga, nije bilo moguće izvući čvrste zaključke o specifičnim učincima različitih vrsta zlostavljanja, jer je uobičajeno da se različite vrste zlostavljanja i/ili zanemarivanja događaju istovremeno, a istraživanja to rijetko uzimaju u obzir.
Nedostatak dostupnih podataka znači da nije bilo moguće ispitati učinke vremena zlostavljanja, intervala između zlostavljanja i problema s mentalnim zdravljem ili razlika između rasnih ili etničkih skupina. Potrebna su dodatna kvazi - eksperimentalna istraživanja za rješavanje ovih pitanja.
Izvor: University College London