Paprena metvica zavrijedila poštovanje u 'mainstream' medicini
Nova istraživanja znanstvenika pri Sveučilištu u Adelaidu dokazuju učinak paprene metvice u oslobađanju od sindrom iritabilnog crijeva od kojeg boluje 20 posto populacije. U članku objavljenom u međunarodnom časopisu Pain istraživači su objasnili kako paprena metvica aktivira kanale protiv boli u debelom crijevu umirujući upalnu bol u probavnom sustavu.
Doktor Stuart Brierley kaže da iako je paprena metvica do sada obično preporučena od strane naturopata, do nedavno nije bilo kliničkih dokaza koji bi demonstrirali zašto je toliko učinkovita u olakšavanju boli. "Naša istraživanja su dokazala da paprena metvica djeluje kroz posebne kanale protiv boli nazvane TRPM8 kako bi smanjila bol osjetilnih vlakana, posebice onu aktiviranu čilijem ili senfom. Ovo je potencijalno prvi korak novog tipa kliničkog tretmana unutar mainstream medicine, a koji liječi sindrom iritabilnog crijeva." kaže doktor Brierley.
Sindrom iritabilnog crijeva je poremećaj probavnog sustava koji uzrokuje bol u trbuhu, napuhnutost, proljev i/ili zatvor. Pogađa do 20 posto i košta milijune dolara svake godine u izgubljenoj produktivnosti, odsutnosti s posla i zdravstvenoj njezi. "To je oslabljeno stanje koje pogađa puno ljudi na dnevnoj bazi, posebice žene, koje imaju dva puta veće šanse iskusiti sindrom iritiranih crijeva." smatra doktor Brierley. "Neki ljudi smatraju da se njihovi simptomi pojavljuju nakon konzumacije masne ili začinjene hrane, kave ili alkohola, ali je sve zapravo kompliciranije. Čini se da postoji definitivna veza između sindrom iritabilnog crijeva i gastroenteritisa (poznatog i kao probavna gripa, op. a.), koji ostavlja živčana vlakna u povišenom stanju, mijenjajući mehanizme u crijevnom zidu i rezultirajući stalnom boli."
Primjerice, neke studije slučaja u Europi i Kanadi pokazuju da mnogi ljudi koji su pokupili gastroenteritis od zagađene vode osjećaju ustrajne simptome sindroma iritabilnog crijeva u periodu od najmanje osam godina, a lijeka za liječenje ovog sindroma nema. Uzroci se kriju u trovanju hranom, stresu, reakciji na antibiotike i u nekim slučajevima su genetski.
Izvor: University of Adelaide