Kako cvjetne latice dobivaju svoj oblik?
Latice su živo obojeni listići koji okružuju reproduktivni dio cvijeta (tučak i prašnike). Podrijetlo vuku od prašnika koji su postali sterilni. Mogu se naći postepeni prijelazi od prašnika prema laticama (cvijet lokvanja, lopoča). Latice mogu biti slobodne (jagoda) ili međusobno srasle (jaglac). Okružuju ih posebni listovi, lapovi, koji zajedno čine čašku. Vjenčić i čaška zajedno čine ocvijeće. Ocvijeće mogu činiti tri (magnolija), četiri (maslina) ili pet latica (cvijet jabuke), ponekad smještene u dva ili više ciklusa.
Oblik cvjetnih latica i listova određuje biološka mapa skrivena unutar rastućeg cvjetnog pupoljka, otkriva nova studija.
Istraživači s John Innes Center i University of East Anglia, Norwich, Velika Britanija, proučavali su kako latice i listovi rastu na maloj biljci cvjetnjači naziva Arabidopsis. Otkrili su da se unutar cvjetnih pupova nalaze skrivene mape sačinjene od uzoraka poput strelica koje djeluju kao upute za to koliko bi svaka stanica pupoljka trebala rasti. Kao takve, mape bitno utječu na polarnost stanica cvjetnog pupoljka i na funkcije stanica.
Studija ne otkriva samo zašto pelargonije nemaju latice poput ruža, već objašnjava i zašto su latice i listovi istog cvijeta različitog oblika.
„Otkriće ovih skrivenih polarnih mapa bilo je pravo iznenađenje koje nudi jednostavno objašnjenje za to kako nastaju različiti oblici“, navodi u priopćenju Enrico Coen, botaničar s John Innes Center.
Strelice bioloških mapa kontroliraju tzv. PIN proteine – molekule smještene prema krajevima svake stanice bitne za formiranje listova, objasnili su istraživači.
Nakon promatranja rasta latica i listova vrste Arabidopsis, Coen i njegovi kolege koristili su računalne simulacije za manipuliranje PIN molekulama i testirali svoje ideje o tome kako ove mape utječu na rast biljke. Na tim simulacijama, znanstvenici su učinili da PIN molekule svijetle pod mikroskopom, kako bi ih lakše vidjeli i pratili.
U listu, uzorak strelica usmjeren je prema vrhu pupoljka, dajući mu zašiljeniji oblik. Što se tiče latica, latice su raspoređene polukružno, što objašnjava njihovu tendenciju da imaju zaobljenije krajeve nego listovi, kažu istraživači.
Studija je također pokazala da gen nazvan Jagged kontrolira rast latica. Lociran je u dijelu biološke mape koja djeluje zajedno s uzorkom strelica, tvrde istraživači.
Dio razloga zašto su latice i listovi različitog oblika leži u evoluciji, jer latice i listovi obavljaju različite funkcije, navodi se u studiji. Listovi su primarno uključeni u fotosintezu - primanje Sunčeve svjetlosti i stvaranje šećera koji hrane biljku. Latice se, međutim, razvijaju kasnije u životnom ciklusu biljke i služe za to da privuku oprašivače, poput pčela i leptira.
Rezultati ove studije objavljeni su u časopisu PLOS Biology.
Izvor: Live Science