Znanstvenici stvorili besmrtnu muhu
Tim znanstvenika na Sveučilištu u Bernu uspio je znatno produžiti životni vijek muha tako što su aktivirali gen koji uništava nezdrave stanice. Rezultati bi mogli otvoriti nove mogućnosti u istraživanjima za borbu protiv starenja kod ljudi.
Ljudi su oduvijek sanjali o besmrtnosti. Na primjer, u antičkoj mitologiji, besmrtnost je jedna od karakteristika koja je razlikovala ljude od bogova. U novije vrijeme biološka istraživanja pokušavaju produžiti životni vijek koristeći modelne organizme, npr. miševe ili muhe. Znanstvenici na Institutu stanične biologije sa Sveučilišta u Bernu u Švicarskoj, predvođeni Eduardom Morenom, razvili su novu metodu koja bi produžila životni vijek muha, a bazira se na poboljšanoj selekciji najboljih stanica u tijelu. Njihov rad pojavio se u znanstvenom časopisu Cell.
„Naše tijelo sastoji se od nekoliko trilijuna stanica", objašnjava Moreno, „i tokom starenja te stanice akumuliraju slučajne greške uzrokovane stresom ili štetnim vanjskim čimbenicima, kao što je ultraljubičasto zračenje sunčevih zraka." Ali te greške ne djeluju na sve stanice istovremeno i istim intenzitetom: „Iz razloga što su neke stanice više zahvaćene od ostalih, mi smo zaključili da bi se odabir manje zahvaćenih stanica te eliminacija onih potpuno oštećenih mogli pokazati dobrom strategijom za održavanje zdravlja tkiva i odgađanje starenja odnosno produživanje životnog vijeka.
Mehanizam kontrole kvalitete stanica
Za testiranje svoje hipoteze znanstvenici su odabrali vinsku mušicu, Drosophila melanogaster. Prvi izazov bio je saznati koje su stanice u organima mušice zdravije. Morenosov tim identificirao je gen koji je bio aktiviran u manje zdravim stanicama. Nazvali su taj gen ahuizotl (azot), po azteškom mitološkom biću koje je ciljano uništavalo ribarske brodove da bi zaštitilo populaciju riba u jezerima, kao što je i funkcija gena selektivno izdvajanje nezdravih ili neadekvatnih stanica u svrhu očuvanja zdravlja organa kao što su mozak ili crijeva.
Inače postoje dvije kopije ovog gena u svakoj stanici. Umetnuvši i treći par, znanstvenici su mogli uspješnije odabrati bolje gene u stanici. Posljedice ovog poboljšanog mehanizma kontrole kvalitete stanica bile su, prema Morenu, „jako uzbudljive". Muhe su bolje uspijevale održati zdravlje tkiva, sporije su starile i duže su živjele. „ Naše muhe imaju imale su prosječni životni vijek 50 do 60 posto duži od životnog vijeka običnih muha", rekla je Christa Rhiner, jedna od autorica istraživanja.
Može li gen „azot" usporiti proces starenja kod ljudi?
No, potencijal dobivenih razultata nadilazi samo stvaranje metuzalemske muhe, znanstvenici su izjavili: Gen „azot" prisutan je i kod ljudi, što otvara mogućnost da odabir zdravijih ili prikladnijih stanica u organima postane novi mehanizam protiv starenja. Na primjer, to bi moglo spriječiti neuro-degenerativne bolesti odnosno propadanje živčanih stanica i tkiva, koje se događa u našem tijelu tokom godina.
U današnje moderno doba, ljudi su više nego ikad izloženi štetnim utjecajima, kako vanjskim tako i unutarnjim. Prirodno je da svaki čovjek želi duže, ugodnije i kvalitetnije živjeti. Znanstvenici su napokon na pragu novog otkrića koje bi pomoglo usporiti proces starenja stanica.
Otkrivši gen azot, koji funkcionira kao kontrola kvalitete stanica, uspjeli su eliminirati nezdrave ili neispravne stanice kod muhe. Ovo revolucionarno saznanje moglo bi se primijeniti u budućnosti i na ljude, budući da i ljudi posjeduju taj gen. Mogle bi se spriječiti razne mentalne i fizičke bolesti koje su posljedica propadanja stanica, što bi svakako ljudima olakšalo i produžilo život.
Izvor: ScienceDaily