Klimatske promjene mijenjaju muške Bradate agame u ženke
Zvuči nevjerojatno, ali postoje vrste guštera koje mijenjaju spol uslijed iznimno visokih temperatura, te i dalje ostaju plodni. Sve to moglo bi jako utjecati na bioraznolikost postojećih vrsta.
U divljini je prvi put zabilježena je promjena spola uzrokovana klimatskim promjenama, objavilo je Sveučilište u Canberri na naslovnici časopisa Nature.
Znanstvenici koji su dugo proučavali australske Bradata agame uspjeli su pokazati kako spol kod njih ovisi ne samo o kromosomima, već i o temperaturi.
Dr. Clare Holleley (na slici: profesor Arthur Georges i dr. Clare Holleley) sa Sveučilišta u Canberri objasnio je: „Dosad smo mogli vidjeti u laboratoriju da se mužjaci guštera pretvaraju u ženke kada su izloženi ekstremnim temperaturama.“
„Sad smo pokazali i da su jedinke promijenjenog spola plodne i da je to prirodni fenomen.“
Koristeći podatke s terena o 131 odraslom gušterom i kontrolirane eksperimente s razmnožavanjem i oplođivanjem, dr. Holleley i kolege proveli su molekularne analize koje su pokazale da su topliji gušteri posjedovali muške kromosome ali su zapravo bili ženke.
„Razmnožavajući jedinke promijenjenog ženskog spola s 'normalnim' mužjacima, mogli bismo osnovati nove linije za razmnožavanje gdje bi samo temperatura određivala spol. Na taj način, otkrili smo da ovi gušteri mogu jako brzo prilagoditi svoj genetski sistem sistemu temperature.
„Također smo otkrili da majke promijenjenog spola tj. majke koje su genetski muškog spola – liježu više jaja nego 'normalne' majke“, rekla je Holleley. „Na neki način, moglo bi se reći da su tate gušteri bolje majke.“
Profesor Arthur Georges sa Sveučilišta u Canberri također je naglasio važnost ovih otkrića u širem kontekstu evolucije određivanja spola.
„Mehanizmi koji određuju spol imaju veliki utjecaj na evoluciju i postojanost svih vrsta koje se razmnožavaju spolnim putem,“ rekao je profesor Georges.
„Što više učimo o njima, moći ćemo s većom sigurnošću predvidjeti evolucijske promjene koji će utjecati na bioraznolikost diljem svijeta.“
Izvor: University of Canberra, ScienceDaily