Bonobo majmuni dijele hranu sa strancima u zamjenu za društvo
Istraživači Jingzhi Tan and Brian Hare sa Sveučilišta Duke su 2. siječnja objavili istraživanje prema kojem bonobo majmuni dobrovoljno dijele hranu, a čak se odriču i vlastitog obroka radi stranca, no samo ukoliko im on nudi društvenu interakciju.
Kroz niz eksperimenata, znanstvenici su otkrili da bi se bonobo majmuni dobrovoljno odrekli vlastite hrane te ju ponudili neznancu u zamjenu za društvenu interakciju. Također su ustanovili i da je takvo ponašanje barem djelomično potaknuto nesebičnim razlozima, s obzirom da su životinje pomagale strancima pribaviti hranu izvan dosega, čak i kada društvena interakcija nije bila moguća kao rezultat pružene pomoći. Ipak, njihova je velikodušnost imala granica: bonobo majmuni nisu dijelili vlastitu hranu ukoliko društvena interakcija nije bila moguća.
Iako su svi ispitivani bonobo majmuni bili siročad zbog trgovine i lova na njihovo meso (tzv. bushmeat) u Kongu, oni nisu pokazali značajne psihološke razlike u odnosu na bonobo majmune odgojene od strane svojih majki. Prema autorima, ovi rezultati rasvjetljavaju evoluciju velikodušnosti kod ovih majmuna, naših najbližih živućih rođaka. Navode da se ovakvo ponašanje možda razvilo u svrhu širenja individualnih društvenih veza. Bonobo mladunče se hrani papajom.
Glavni autor Tan dodaje: ‘‘Naši rezultati pokazuju da plemenitost prema nepoznatima nije jedinstvena samo ljudima. Kao i čimpanze, naša vrsta može usmrtiti stranca, no kao i bonobo majmuni, možemo biti i vrlo dragi prema njemu. Naši rezultati ističu važnost proučavanja bonobo majmuna da bismo bolje razumjeli porijeklo takvih oblika ponašanja kod ljudi.’’
Bonobo majmuni (Pan paniscus) su do nedavno najčešće nazivani patuljastim čimpanzama, iako su jedna od dviju vrsta obuhvaćenih rodom čimpanza, Pan. Izraz čimpanza, se najčešće koristi za veću vrstu, Pan troglodites. Bonobe se odlikuju uspravnim hodom, ravnopravnošću i matrijarhalnom kulturom. Istaknutu ulogu u njihovu društvu imaju spolne aktivnosti koje se koriste kao pozdravi, sredstva u rješavanju sukoba i pomirenja poslije sukoba te kao uzvratne usluge koju ženke pružaju u zamjenu za hranu.
Bonobe spadaju u jedne od najmiroljubivijih vrsta sisavaca te su često sposobni iskazivati osjećaje altruizma, suosjećanja, empatije, ljubaznosti i strpljenja.
Izvor: Public Library of Science