Malarija se sada može dijagnosticirati pomoću samo jedne kapi krvi

Malarija je po život opasna bolest od koje obolijeva više od 200 milijuna ljudi godišnje i to uglavnom u Africi, Aziji i Latinskoj Americi. Bolest uzrokuje parazit plazmodij, a širi se ugrizom zaraženog komarca. Danas je malariju moguće spriječiti i uspješno liječiti, no ipak od ove bolesti godišnje umire pola milijuna ljudi.

Sveobuhvatno praćenje i programi za sprečavanje malarije tijekom prošlog stoljeća pridonijeli su smanjenju širenja ove bolesti, a učestalost epidemija se smanjila. Međutim, porastao je broj onih koji se zaraze lakšom infekcijom malarije te se zbog toga potreba za osjetljivim metodama dijagnosticiranja te bolesti znatno povećala.

Kako bi odgovorili na rastuću potrebu za osjetljivom metodom dijagnosticiranja malarije, znanstvenici sa Sveučilišta Aarhus u Danskoj su razvili novu metodu koja s vrlo visokom osjetljivošću može otkriti malariju. Metoda se zasniva na mjerenju aktivnosti enzima zvanog topoizomeraza koji se nalazi u parazitu plazmodiju.

Istraživači su razvili tehnologiju zvanu REEAD (Rolling Circle-Enhanced Enzyme Activity Detection) koja omogućuje dijagnosticiranje malarije na uzorku od samo jedne kapi krvi ili sline. Za razliku od dosadašnjih metoda, ova metoda štedi i vrijeme i novac, a provoditi je mogu i osobe koje nemaju neko posebno stručno znanje. Nova se metoda može primjenjivati u siromašnijim područjima i to bez uporabe skupe opreme, čiste vode ili struje.

Neprestana borba protiv malarije se komplicira zbog otpornosti plazmodija. Osim toga, neke se vrste plazmodija (P.vivax i P.knowlesi) ne mogu otkriti uobičajenim brzim testiranjima.

Nova se metoda (REEAD) od ostalih razlikuje po tome što može odrediti je li određena infekcija plazmodijem otporna na lijekove. Nedavno otkrivena tehnologija je također i jedina brza metoda koja, osim najčešćih vrsta plazmodija (P. falciparum and P. vivax), može otkriti i rjeđe parazite malarije (P. ovale, P. knowlesi i P. malariae).

Jedinstvena osjetljivost i sposobnost otkrivanja infekcije uz pomoć malog uzorka krvi ili sline čine ovu metodu prikladnom za sveobuhvatno praćenje i dijagnosticiranje malarije. To je od velikog značaja za područja u kojima je bolest na putu da bude iskorijenjena te u kojima je zbog toga neophodno identificirati i liječiti sve pacijente zaražene nekim od gore navedenih parazita pa čak i onih koji nemaju nikakve simptome bolesti.

„Za naš je uspjeh u razvoju nove metode bila vrlo bitna međusobna suradnja molekularnih biologa, doktora, inženjera i statističara.“ izjavila je profesorica Birgitta Knudsen, glavna osoba koja stoji iza projekta.

Osim njezinog istraživačkog tima koji se udružio s Centrom za interdisciplinarnu nanoznanost (Interdisciplinary Nanoscience Centre, iNANO) i Odsjekom za molekularnu biologiju i genetiku na Sveučilištu Aarhus u Danskoj, i istraživači iz Danske (Odsjek za patologiju i Odsjek za kliničku medicinu, sveučilišna poliklinika Aarhus) kao i istraživači iz inozemstva (Sveučilište u Dukeu, Rimu, St. Andrewsu i Lyonu) pridonijeli su ovome projektu.

Malarija je bolest koja postoji od pamtivijeka, no usprkos brojnim naporima znanstvenici i liječnici dosad nisu uspjeli razviti učinkovito cjepivo protiv te bolesti. Malarija na sreću nije tipična za naše krajeve, no zato je u tropskim područjima izrazito raširena. Iako se može liječiti, u 20% slučajeva malarija završi smrću i to uglavnom u Africi. Ova nova metoda dijagnosticiranja malarije će biti od velike pomoći nerazvijenim zemljama koje si ne mogu priuštiti skupe metode te kojima nedostaje stručnog osoblja. Nedavno je u medijima objavljena i vijest da je tim znanstvenika iz Cape Towna pronašao lijek za malariju. Lijek se na zaraženim životinjama pokazao izrazito učinkovitima pa se znanstvenici nadaju da će lijek i na ljudima imati slično djelovanje.

Izvor: Aarhus University/Department of Molecular Biology and Genetics