Dječji rad doprinosi očuvanju šumskog pojasa
Rad na očuvanju šuma u jugozapadnoj Etiopiji, gdje mali uzgajivači kave igraju važnu ulogu, ključan je za globalnu održivost. No, postoje i negativne posljedice sinergije između proizvodnje usjeva na malim posjedima i važnosti bioraznolikosti. Nova studija koju su proveli istraživači sa Sveučilišta Stockholm, Norveškog sveučilišta Life Scinences, Norveškog instituta za istraživanje bioekonomije i Addis Ababa Universty objavljena u International Journal of Educational Development, pokazuje da dječji rad igra važnu ulogu u sustavu.
“Proučavanjem opsega korištenja dječjeg rada u branju bobica kave i čuvanju usjeva hrane od sisavaca koji žive u šumi regije, stekli smo nove uvide u obrazovne posljedice održavanja šumskog pokrova i proizvodnje kave,” kaže Tola Gemechu Ango, glavni autor studije i istraživač na Odsjeku za humanu geografiju na Sveučilištu u Stockholmu.
Žarišna točka bioraznolikosti
Šuma u jugozapadnoj Etiopiji žarište je bioraznolikosti od globalne važnosti. Tamo u sjeni drveća mali farmeri proizvode kavu. Kava je glavni izvor gotovinskog prihoda za nekoliko milijuna ljudi u Etiopiji, a isto tako i primarna izvozna roba zemlje. Osim gospodarskog značaja, sustav proizvodnje kave u hladu pridonio je očuvanju šumskog pojasa i očuvanju staništa šumskih životinja. Proučavajući povezanost između proizvodnje kave i očuvanja šuma, istraživači su uočili negativne posljedice. Prema studiji, poželjna ekonomsko - okolišna sinergija koja koristi proizvodnju kave u hladovini malih posjeda za očuvanje šumskog pojasa opterećena je nepoželjnim oslanjanjem na dječji rad koji ima negativne učinke na školovanje djece.
"Ova studija povećava naše razumijevanje kompromisa između obrazovnih, ekonomskih i ekoloških prednosti očuvanja šuma i potrebe da se njima pozabavimo kako bismo postigli transformaciju u održivost u ruralnim okruženjima", kaže Tola Gemechu Ango.
Izostanak iz škole
Istraživački tim proučavao je dječake i djevojčice u dobi od 5 do 17 godina u siromašnim i bogatim kućanstvima kako bi vidjeli koje skupine djece češće sudjeluju u branju bobica kave i čuvanju usjeva, zbog čega su bili prisiljeni izostajati iz škole. Rezultati istraživanja pokazuju da je 90 posto ispitanih kućanstava, posebice kućanstva koja žive u lošim uvjetima, koristilo djecu u branju bobica kave i čuvanju usjeva hrane. Polovica djece koja rade dok pohađaju školu bila je prisiljena često izostajati iz škole kako bi se uključila u radne zadatke, što sugerira da su dječji rad i izostanci iz škole povezani s proizvodnjom kave i čuvanjem usjeva rašireni problemi u regiji.
"Naši rezultati pokazuju kako postoji kritična potreba za usklađivanjem ciljeva održivog razvoja, posebno ciljeva očuvanja biološke raznolikosti, ublažavanja klimatskih promjena i smanjenja siromaštva s poštivanjem prava djece na obrazovanje i osobni razvoj", kaže Tola Gemechu Ango.
Potreba za usklađivanjem ciljeva
Nacionalne i međunarodne zajednice aktivno su promicale i podržavale očuvanje šuma u regiji kako bi se očuvala bioraznolikost i pohranila ugljik radi ublažavanja klimatskih promjena.
“S obzirom na naše rezultate, usklađeni napori koji uključuju potporu nacionalnih i međunarodnih organizacija za ublažavanje siromaštva kućanstava, jačanje zadruga i sindikata poljoprivrednika za kavu te razvoj i implementaciju tehnologija proizvodnje kave koje omogućavaju manje rada mogu biti strategija za usklađivanje različitih ciljeva održivog razvoja na način koji je bolje usklađen s globalno priznatim ljudskim pravom, pravom svakog djeteta na obrazovanje”, kaže Tola Gemechu Ango.
Izvor: Stockholm University