Mliječni proizvodi povezani s povećanim rizikom od raka
Ukupni dosadašnji dokazi o tome utječe li konzumacija mliječnih proizvoda na rizik od raka nisu dosljedni. Studije na zapadnoj populaciji pokazuju da mliječni proizvodi mogu biti povezani s nižim rizikom od kolorektalnog karcinoma i većim rizikom od raka prostate, ali nisu otkrili jasnu vezu za rak dojke ili druge vrste raka. Ti rezultati, međutim, možda neće biti isti za nezapadne populacije, gdje se količine i vrste konzumiranja mliječnih proizvoda i sposobnost metaboliziranja mliječnih proizvoda uvelike razlikuju.
Na primjer, u Kini se vrlo malo konzumira sir i maslac, a potrošnja mlijeka i jogurta također je daleko niža od zapadne populacije. Osim toga, većina odraslih Kineza ne može pravilno metabolizirati mliječne proizvode zbog nedostatka laktaze, ključnog enzima za razgradnju mliječnog šećera laktoze.
Kako bi utvrdili utječu li mliječni proizvodi na rizik od raka drugačije kod Kineza, istraživači s Oxford Population Health, Sveučilišta u Pekingu i Kineske akademije medicinskih znanosti u Pekingu, objavili su rezultate nove velike studije u BMC Medicine. Time su prikupljeni podaci od više od 510.000 sudionika u China Kadoorie Biobank studiji.
Sudionici (59% žena, 41% muškaraca) koji su došli iz deset zemljopisno raznolikih regija diljem Kine i pridružili su se studiji između 2004. i 2008. godine, nisu imali ranu povijest raka. Prilikom zapošljavanja, svaki sudionik (u dobi od 30 do 79 godina) ispunio je upitnik o tome koliko često konzumira različite prehrambene proizvode, uključujući mliječne proizvode. Istraživači su kategorizirali sudionike u tri skupine: redoviti potrošači mliječnih proizvoda (barem jednom tjedno), mjesečni potrošači mliječnih proizvoda i ljudi koji nikada ili rijetko konzumiraju mliječne proizvode (nekonzumenti).
Sudionici su praćeni u prosjeku oko 11 godina, a istraživači su koristili podatke iz nacionalnih registara raka i smrti, kao i evidencije zdravstvenog osiguranja kako bi identificirali nove dijagnoze raka. Uključeni su i fatalni i nefatalni događaji. Analiza podataka uzela je u obzir niz drugih čimbenika koji mogu utjecati na rizik od raka, uključujući dob, spol, regiju, obiteljsku anamnezu raka, socio-ekonomski status (tj. obrazovanje i prihod), čimbenike stila života (npr. unos alkohola, pušenje, tjelesnu aktivnost, konzumaciju soje i svježeg voća), indeks tjelesne mase, kroničnu infekciju virusom hepatitisa B (za rak jetre) i ženske reproduktivne čimbenike (za rak dojke).
Studija je otkrila da je sveukupno, oko petina (20%) sudionika redovito konzumirala mliječne proizvode (prvenstveno mlijeko), 11% ih je konzumiralo mliječne proizvode mjesečno, a 69% nisu bili potrošači. Prosječna potrošnja iznosila je 38 g dnevno u cijeloj studijskoj populaciji i 81 g dnevno među redovitim konzumentima mliječnih proizvoda (u usporedbi s prosječnom potrošnjom od oko 300 g dnevno kod sudionika iz UK Biobank).
Tijekom razdoblja istraživanja zabilježeno je 29.277 novih slučajeva karcinoma, s najvećom stopom raka pluća (6.282 slučaja), nakon čega slijede ženski karcinom dojke (2.582 slučaja), želuca (3.577 slučajeva), kolorektalnog (3.350 slučajeva) i raka jetre (3.191 slučaj). Osobe koje su redovito konzumirale mliječne proizvode imale su značajno veći rizik od razvoja raka jetre i dojke. Za svakih 50 g dnevnog unosa rizik se povećao za 12%, odnosno 17%.
Redovita konzumacija mliječnih proizvoda bila je povezana s povećanim rizikom od limfoma (iako to nije bilo statistički značajno). Nije bilo povezanosti između unosa mliječnih proizvoda i kolorektalnog karcinoma, raka prostate ili bilo koje druge ispitivane vrste raka. Rak jetre i dojke među najčešćim su vrstama raka u Kini, što predstavlja oko 393.000 i 368.000 novih slučajeva raka svake godine.
Iako ovi rezultati studije ne dokazuju uzročnost, postoji nekoliko vjerojatnih bioloških mehanizama koji mogu objasniti te povezanosti, prema istraživačima. Veća konzumacija mliječnih proizvoda, na primjer, može povećati razinu inzulinu sličnog faktora rasta-I (IGF-I), koji potiče proliferaciju stanica i povezan je s većim rizicima za nekoliko vrsta raka. Potencijalno, ženski spolni hormoni prisutni u kravljem mlijeku (kao što su estrogen i progesteron) mogu imati ulogu u povećanom riziku od raka dojke, dok zasićene i trans-masne kiseline iz mliječnih proizvoda mogu povećati rizik od raka jetre. Za većinu Kineza koji ne proizvode dovoljno laktaze, mliječni proizvodi se također mogu podijeliti na proizvode koji utječu na rizik od raka.
Dr. Maria Kakkoura, nutricionistica i epidemiologinja u Oxford Population Health, i autorica studije, rekla je: "Ovo je bila prva velika studija koja je istraživala vezu između mliječnih proizvoda i rizika od raka u kineskoj populaciji. Potrebne su daljnje studije kako bi se potvrdili ovi trenutni nalazi, kako bi se utvrdilo jesu li te povezanosti uzročne i kako bi se istražilo potencijalne temeljne mehanizme koji su uključeni."
Iako je prosječna razina potrošnje mliječnih proizvoda u Kini i dalje mnogo niža nego u europskim zemljama, posljednjih je desetljeća naglo porasla. Izvanredni profesor Huaidong Du, viši znanstveni suradnik u Oxford Population Health, i jedan od koautora studije, dodao je: "Iako naši rezultati sugeriraju da može postojati izravna veza između redovite konzumacije mliječnih proizvoda i određenih karcinoma, važno je imati na umu da su mliječni proizvodi izvor proteina, vitamina i minerala. Ne bi bilo razborito smanjiti potrošnju mliječnih proizvoda samo na temelju rezultata trenutne studije."
Izvor: Medical Xpress