Webb teleskop stiže do konačnog odredišta, milijun milja od Zemlje
Svemirski teleskop James Webb stigao je na svoje kozmičko parkirno mjesto udaljeno milijun milja, čime se približio njegovoj misiji razotkrivanja misterija svemira, priopćila je NASA. Oko 14:00 po istočnom vremenu, zvjezdarnica je ispalila svoje potisnike pet minuta kako bi stigla do takozvane druge Lagrangeove točke, ili L2, gdje će u svakom trenutku imati pristup gotovo polovici neba.
Delikatna opekotina dodala je 3,6 milja na sat Webbovoj ukupnoj brzini, tek toliko da ga dovede u "halo" orbitu oko L2, 1,5 milijuna kilometara od Zemlje. "Webb, dobro došao kući!" rekao je NASA-in administrator Bill Nelson u priopćenju.
Webb će do ljeta započeti svoju znanstvenu misiju, koja uključuje korištenje infracrvenih instrumenata visoke razlučivosti kako bi zavirila u prošlost 13,5 milijardi godina u prvu generaciju galaksija koje su nastale nakon Velikog praska.
Na L2, ostat će u liniji sa Zemljom dok se kreće oko Sunca, dopuštajući Webovom štitniku od Sunca da zaštiti svoju osjetljivu opremu od topline i svjetlosti. Da bi divovski suncobran pružio učinkovitu zaštitu, potrebno mu je da Sunce, Zemlja i Mjesec budu u istom smjeru, a da hladna strana radi na -225 Celzijusa.
Ispaljivanje potisnika, poznato kao orbitalna opeklina, bio je treći takav manevar otkako je Webb lansiran na raketi Ariane 5 25. prosinca. Plan je bio namjeran, jer da je Webb dobio previše potiska od rakete, ne bi se mogao okrenuti da odleti natrag na Zemlju, jer bi to izložilo njegovu optiku Suncu, pregrijavši je i uništivši je. Stoga je odlučeno da se ispaljivanje rakete malo smanji i da se nadoknadi razlika pomoću vlastitih potisnika teleskopa.
Opekline su prošle tako dobro da bi Webb lako trebao premašiti svoj planirani minimalni životni vijek od pet godina, rekao je novinarima voditelj zvjezdarnice Keith Parrish Webb. "Oko 20 godina, mislimo da je to vjerojatno dobar okvir, ali pokušavamo to poboljšati", rekao je. Hipotetski je moguće, ali nije predviđeno, da bi buduća misija mogla otići tamo i napuniti ga gorivom.
Webb, za koji se očekuje da će NASA-u koštati gotovo 10 milijardi dolara, jedna je od najskupljih znanstvenih platformi ikad izgrađenih, usporediva s Velikim hadronskim sudaračem u CERN-u i njegovim prethodnikom teleskopom Hubble. No, dok Hubble kruži oko Zemlje, Webb će kružiti u području svemira poznatom kao Lagrangeova točka, gdje će gravitacijska sila Sunca i Zemlje biti uravnotežena centrifugalnom silom rotacijskog sustava.
Objekt u jednoj od ovih pet točaka, koji je prvi teoretizirao talijanski francuski matematičar Joseph-Louis Lagrange, ostat će stabilan i neće pasti u gravitacijski bunar Sunca i Zemlje, zahtijevajući samo malo goriva za prilagodbe.
Webb neće sjediti točno na L2, već će ga radije obilaziti u "halou" na udaljenosti sličnoj onoj između Zemlje i Mjeseca, dovršavajući ciklus svakih šest mjeseci. To će omogućiti da teleskop ostane termički stabilan i da proizvodi energiju iz svojih solarnih panela.
Prethodne misije na L2 uključuju zvjezdarnice Herschel i Planck Europske svemirske agencije i NASA-inu mikrovalnu anizotropsku sondu Wilkinson. Webbov položaj također će omogućiti kontinuiranu komunikaciju sa Zemljom putem Deep Space Network - tri velike antene u Australiji, Španjolskoj i Kaliforniji.
Ranije ovog mjeseca NASA je dovršila proces otvaranja Webbovog masivnog zlatnog zrcala koje će prikupljati infracrvene signale od prvih zvijezda i galaksija koje su nastale nekoliko stotina milijuna godina nakon što se Svemir počeo širiti.
Vidljivo i ultraljubičasto svjetlo koje emitiraju prvi svjetleći objekti rastegnuto je širenjem Svemira, a danas stiže u obliku infracrvenog zračenja, kojim je Webb opremljen za otkrivanje s neviđenom jasnoćom. Njegova misija također uključuje proučavanje udaljenih planeta, poznatih kao egzoplaneti, kako bi se utvrdilo njihovo podrijetlo, evolucija i nastanjivost.
Sljedeći koraci uključuju poravnavanje optike teleskopa i kalibraciju njegovih znanstvenih instrumenata. Očekuje se da će prve slike poslati u lipnju ili srpnju.
Izvor: Phys.org