Stanite na crvenom! Utjecaj boje može biti duboko ukorijenjen evolucijski
Skoro uvijek, crveno znači stop, opasnost ili vruće. Analizirajući rezultate Olimpijaca iz 2004. godine, istraživači su pronašli da crveno također označava dominantnost. Atletičari koji su bili obučeni u crveno su češće prevladali nego oni obučeni u plavo, posebno pri sportovima takmičenja između dvije osobe, npr. hrvanje.
Zašto? Je li to slučajno, kulturalno uvjetovano ili ima evolucijske korijene? Istraživanje s rezus makaki majmunima je utvrdilo evolucijski utjecaj. Sličnost naših rezultata s onima kod ljudi predlaže da izbjegavanje crvenoga ili submisivno djelovanje u prisutnosti crvenoga može proizlaziti iz urođenih psiholoških predispozicija, kaže neuro-znanstvenik Jerald D. Kralik sa Dartmouth sveučilišta, koji je radio na istraživanju uz asistente, Saru A. Khan i Williama J. Levinea, te antropologa Setha D. Dobsona. Njihovi rezultati će biti objavljeni u sljedećem izdanju Psychological Science, časopisu Udruge za psihologijsku znanost.
Istraživanje je uključilo rezus makakije, vrstu majmuna iz starijeg doba, osjetljive na crveno, zeleno i plavo, koji se slobodno kreću u Cayo Santiagu, Puerto Rico. Dva ljudska istraživača, muški i ženski, su ušli u koloniju majmuna i pronašli izolirane majmune muškog spola da bi ih testirali. Oni su kleknuli na pod, stavili pladanj od stiropora ispred sebe, izvadili komadić jabuke iz torbe, stavili ga u razinu ramena kako bi ih majmuni primijetili, nakon čega su smjestili jabuku na pladanj. Oboje su istovremeno ustali i napravili dva koraka unatrag. Majmuni su, uglavnom, krenuli izravno prema komadiću jabuke, pobjegli i pojeli ga.
Ljudi su nosili majice i kape, čije su boje, crvena, zelena i plava mijenjane u svakom od četiri stanja. Crvena kod žene, zelena kod muškarca i obrnuto te crvena nasuprot plave, plava nasuprot zelene. Rezultati su bili iznenađujući. Majmuni nisu uopće obraćali pažnju na spol istraživača. Zelena i plava boja im nisu bile od prevelike važnosti. No, u većini slučajeva, izbjegli bi ljude u crvenom te ukrali hranu s drugog pladnja. Istraživači vjeruju da odbojnost prema crvenom odražava evolucijsku prilagodbu. Nije slučajnost da ljudi znaju kako crveno znači ne.
Mi, primati i ljudi smo veoma vizualni, objašnjava Kralik. Također smo i društveni. U oba stanja, boja ima važne utjecaje, od toga da nam govori koja hrana je jestiva do utvrđivanja osjećaja drugih, pomoću relativnog crvenila kože. Ako oboje uzmemo u obzir, Kralik kaže: "počinjemo uviđati da boja može imati dublji i širi utjecaj na nas nego što smo prije smatrali".
Dok učimo koji su to utjecaji, istraživači upozoravaju organizatore natjecateljskih aktivnosti, poput sportskih događaja, pa čak i akademskih ispita, da izbjegavaju korištenje boja "u oblicima koji bi mogli nepravedno utjecati na ljude", kaže Kralik. Ono što nam ne kažu: "Ako želite preplašiti suparnika, obucite odjeću žarko crvene boje".