Koja vrsta kave i njena priprema je najprihvatljivija za okoliš?
Sustavi kapsula za pravljenje kave su prikladni i praktični, te stoga i vrlo popularni. Međutim, u pogledu naklonosti prema okolišu, veliki se upitnik nadvija nad njih. Roland Hischier, stručnjak za ekoravnotežu, upravo je završio sa proučavanjem različitih sustava kapsula, kao i kompletno automatiziranih mašina, filtera i topljivih tehnika pravljenja kave te je pripremio pojednostavljenu analizu životnog ciklusa. Analiza pokazuje da je sadržaj najbitniji. "Dobro upućeno izabiranje kave je u svakom slučaju najbolja opcija za okoliš.", prema Hischieru. Oni koji žele uživati u svom napitku te istovremeno činiti malo dobroga za okoliš, trebali bi odabrati kavu koja nosi ekološku etiketu.
Tijek procjene ekoravnoteže, Hischier je izmjerio težinu raznih kapsula i identificirao glavne komponente sadržaja. Zatim je iz literature uzeo vrijednosti prosječne potrošnje materijala i utroška energije tijekom proizvodnje proizvoda. Za filter i instant kavu također je koristio vrijednosti uzete iz literature. Istraživanje iz Brazila koje je analiziralo 56 plantaža kave, korišteno je kao temelj za ekološku procjenu same kave. Pošto nije točno poznato koju vrstu kave svaka kapsula sadrži, Hischier je u obzir uzeo ne samo prosječne vrijednosti prijavljene u brazilskom istraživanju, već i ekstremne vrijednosti. To mu je omogućilo da prikaže utjecaj svake vrste kave – ili svake metode uzgajanja usjeva – na ukupnu ekoravnotežu postupka proizvodnje kave.
Agrikultura – najveći grešnik za okoliš
Šteta okolišu nanesena tijekom uzgoja usjeva kave je najveći pojedinačan faktor koji pogađa ekoravnotežu. Ekološki podaci za kavu značajno variraju, jer ovise o količini obavljenog posla na plantažama kave te različitim stupnjevima korištenja poljoprivredne mehanizacije (npr. dizelsko gorivo za traktore), gnojiva i pesticida. U najgorem slučaju, sama kava predstavlja oko 70 posto štete za okoliš uzrokovane od jedne šalice tog napitka, dok u najboljem slučaju ta vrijednost pada na oko samo 1 posto.
Odvojena procjena različitih (praznih) kapsula iznijela je na vidjelo velike razlike koje ovise o količinama materijala korištenog za kapsule i pakiranje. Kapsula prosječne kave uzrokuje oko četvrtinu ukupne štete za okoliš. Relativno teške plastične kapsule, te one individualno pakirane, još su gore u tom pogledu. Aluminijske kapsule daju najbolje rezultate, ali samo kada se recikliraju.
Da kompletira svoje istraživanje, Hischier radeći kavu je usporedio kapsule sa ostalim metodama. Kod kompletno automatiziranih mašina, rezultat je jako ovisio o tome koliko je kave korišteno za jednu šalicu. To ni nije iznenađenje, ako uzmemo u obzir razinu utjecaja koju kava ima na ukupnu ekoravnotežu. Kada se koristi maksimalna količina prosječne kave, učinci na okoliš kompletno automatiziranih mašina čak su viši od 'najboljih' sustava kapsula. Pošto kapsule različitih vrsta sadrže različite količine kave – između šest i devet grama – rang lista je u ovom slučaju pokazala blage promjene, u usporedbi sa rang listom praznih kapsula. Kao što je i za očekivati, kapsule koje sadrže puno kave su najgore.
Nezavisno o vrsti kave, postoje i dva jasna pobjednika. Ako pretpostavimo da se kod filter kave cijeli sadržaj lončića popije, a da se kod topljive kave kuha samo onoliko vode koliko je potrebno, onda su ove dvije metode pripreme kave najnaklonjenije okolišu.
Izvor: Swiss Federal Laboratories for Materials Science and Technology