Ideal 'obiteljskog obroka' stresan te neizvediv za mnoge obitelji
Popularni mediji, poput časopisa, televizije te Interneta, uvelike ohrabruju obitelji da se 'vrate' u kuhinju naglašavajući važnost domaće kuhinje i obiteljskih ručkova za fizičko zdravlje i dobrobit obitelji. Međutim, novo istraživanje Sveučilišta Sjeverne Karoline ukazuje na to da kuhanje kod kuće te obiteljski obroci izazivaju veliki stres mnogim obiteljima, a za neke su potpuno neizvedivi.
Dr. Sarah Bowen, asistentica sociologije na Sveučilištu Sjeverne Karoline te suautorica istraživanja kaže kako su proveli istraživanje zbog toga što su "željeli razumjeti povezanost između ideala koji je predstavljen u popularnoj kulturi i stvarnosti u kojoj ljudi žive kada se radi o prehrani njihove djece".
"Ustanovili smo da se obitelji iz srednjeg sloja, radničke te siromašne obitelji suočavaju sa sličnim izazovima", kaže Dr. Sinkka Elliot, jedna od asistentica sociologije na Sveučilištu Sjeverne Karoline koja je također suautorica istraživanja. Ona kaže kako su majke iz svih sredina rekle da imaju teškoće s nalaženjem vremena za pripravak obroka koje će svi članovi obitelji biti voljni jesti. Usto, majke iz srednjeg sloja rekle su kako su rastrgane između želje da provedu kvalitetno vrijeme sa svojom djecom i očekivanja da moraju djeci pripremiti kuhani obrok.
Novac kao bitan čimbenik
Sve su obitelji izjavile da su im financije bitan čimbenik u planiranju obroka, one su utjecale na obiteljske odluke na razne načine. Na primjer, majke iz srednjeg sloja bile su zabrinute da ne mogu svojoj djeci osigurati najbolje moguće obroke zbog toga što si ne mogu priuštiti kupnju organske hrane.
Siromašne su se obitelji, pak, suočavale s ozbiljnijim problemima. Zbog svojih financijskih ograničenja teško su si mogli priuštiti svježe proizvode, pronaći prijevoz do dućana te nisu imali mogućnost nabavke kuhinjskih pomagala koja su im potrebna za pripremu obroka, poput oštrih noževa, štednjaka, lonaca te tava.
"Siromašne majke su čak i preskakale obroke i stajale u dugačkim redovima u neprofitnim bankama hrane kako bi nabavile hranu za svoju djecu", kaže Bowen te dodaje da je "ideja domaćih obroka privlačna, međutim nerealna za mnoge obitelji te da bismo mi kao društvo trebali razviti kreativna rješenja kako bismo pomogli obiteljima da priskrbe zdrave obroke svojoj djeci".
"Mogli bismo to učiniti na više načina, od pučkih kuhinja u kojima bi obitelji radile zajedno do organiziranja gotovih obroka iz škola. Ne postoji jedno rješenje, ali nadamo se da će ovi načini nadahnuti ljude da počnu misliti vam okvira obiteljske kuhinje o stvarima koje mi kao društvo možemo učiniti kada se radi o hrani i zdravlju", kaže Elliot.