Kada i zašto pomičemo kazaljke sata?
DST (Daylight Saving Time), odnosno ljetno računanje vremena, koristi se radi smanjenja potrošnje energije i boljeg iskorištavanje Sunčevog svijetla. Prvi put počelo se koristiti 1908. godine u Kanadi. Nedugo nakon toga, Njemačka je počela koristiti ljetno računanje vremena da bi smanjili uporabu umjetnog svijetla i tako smanjili potrošnju ugljena tijekom prvog svjetskog rata. Iako u upotrebi stotinjak godina slična ideja postojala je i u antičkom svijetu kada su se pomicale kazaljke sata ovisno o Suncu te mijenjale skale rimskog vodenog sata ovisno o mjesecu u godini.
Ideja Benjamina Franklina
Američki izumitelj i političar Benjamin Franklin napisao je esej 1794. godine u kojem predlaže, premda šaljivo, da bi se moglo uštedjeti na svijećama, jer je primijetio da ljudi spavaju dok se ujutro već razdanilo, a navečer pale svijeće da bi imali svijetla. Novozelandski znanstvenik George Vernon Hudson predložio je 1895. godine pomicanje kazaljki dva sata unaprijed u listopadu i dva sata unatrag u ožujku (s obzirom na smještaj na južnoj Zemljinoj polutci), no njegova ideja nikada nije provedena. Neovisno o Hudsonu, 1905. godine britanski građevinar William Willett predložio je pomicanje sata 20 minuta tijekom svake nedjelje u travnju i vraćajući ih unatrag u rujnu, što je privuklo pozornost člana paramenta Roberta Pearcea koji je zakon predložio1909. godine.
Tome su se protivili mnogi, osobito poljoprivrednici, te zakon nije prihvaćen. Willett je umro 1915. godine, dok je godinu kasnije Ujedinjeno Kraljevstvo počelo koristiti ljetno računanje vremena. Danas se koristi u više od 70 zemalja svijeta, ponajviše u onima u umjerenom toplinskom pojasu. Vrijeme početka i kraja ljetnog vremena razlikuje se od države do države. Tako u SAD-u počinje druge nedjelju u ožujku i traje do prve nedjelje u studenom, dok u Hrvatskoj traje od posljednje nedjelje u ožujku do posljednje nedjelje u listopadu. SAD je nekoliko puta mijenjao vrijeme početka i završetka ljetnog vremena na što je utjecala, između ostaloga, potreba za uštedom energije tijekom naftne krize 1973. godine.
Pozitivni i negativni učinci ljetnog računanja vremena
Kao pozitivnu stranu treba svakako izdvojiti smanjene izdatke za električnu energiju, poboljšavanje općeg zdravlja stanovnika jer omogućuje rekreaciju u prirodi nakon posla, kao i smanjenje stope kriminala te broja prometnih nesreća. Pojedina istraživanja ipak sugeriraju da se navedena redukcija broja nesreća na kraju ponovno kompenzira većim brojem žrtava one dane nakon pomicanja sata zbog prilagodbe vozača na novo vrijeme. No postoji li još negativnih strana ljetnog računanja vremena?
Ljetno računanje vremena jedan je od prvih pokazatelja da je proljeće konačno blizu, i iako se svi veselimo da će dani biti duži, pomicanje kazaljki može imati negativne učinke na naše zdravlje, jer prvih nekoliko dana nakon pomicanja kazaljki naš cirkadijanski ritam vrlo teško podnosi.
Kako funkcionira biološki ritam?
Bebe uglavnom nisu poznati kao osobiti spavači, i kao što će većina novopečenih roditelja primijetiti, osobito je to istina tijekom prvih nekoliko mjeseci. Razlog nije glad niti potreba za promjenom pelene, nego jednostavno mozak novorođenčad nema razvijen smisao za dan i noć. Bebe su prije rođenja naviknute na trajno mračan prostor te se bude i spavaju po želji te dok dođu na svijet potrebno je malo vremena za prilagodbu. Kod otprilike dva mjeseca starosti, pridružuju se ostalima i shvaćaju da dan znači da treba biti budan, a nedostatak svijetla označava vrijeme spavanja. Znanstveno rečeno, razvijaju svoj cirkadijanski biološki sat koji je odgovoran za reguliranje osjećaja pospanosti i budnosti tijekom dana. Mehanizam biološkog sata smješten je u dijelu mozga koji se zove hipotalamus.
Kod ljudi i drugih sisavaca sastoji se od dvije okruglaste nakupine neurona, suprahijazmatskih jezgri koje primaju informacije od oka o tome je li svijetlo ili tamno što tijelu govori treba li se osjećati budno ili pospano. Kada naše oči prenesu informaciju suprahijazmatskoj jezgri da je svijetlo ona podiže našu temperaturu tijela i pojačava izlučivanje hormona kortizola, ako je mrak događa se suprotno, snižava se temperatura tijela i izlučuje se melatonin, zbog čega se osjećamo opušteno i umorno. Naš biološki ritam govori našem tijelu kada se trebamo osjećati pospano, a kada budno, i s obzirom da se odvija prema predvidljivom obrascu, svaka nagla promjena u uobičajenoj izloženosti svijetlu dovodi do remećenja biološkog ritma. Slično se događa tijekom zrakoplovnog leta pri promjeni vremenskih zona, kada možemo iskusiti Jet-lag.
S obzirom da ljetnim računanjem vremena preskačemo samo jedan sat, većina ljudi smatra da nema nekog velikog utjecaja, osim možda osjećaja umora zbog jednog sata manje sna. No, umor može trajati duže od jednog dana i njegove posljedice mogu biti dalekosežne, što sve više pokazuju i istraživanja. Ljudi se tijekom ljetnog vremena bude ranije i spavaju prosječno 20 minuta manje. Manjak sna uzrokuje osjećaj umora i pospanosti danima kasnije, a povećava se i broj prometnih nesreća za 6 posto tijekom prvih tjedan dana, prema američkom državnom zavodu za statistiku, uredu koji se bavi istraživanjima potrošnje vremena. To je svakako jedan od glavnih nedostatka ljetnog računanja vremena, kao i činjenica da se biološki sat nekih ljudi nikada na ljetno vrijeme na navikne.
Kako se nositi s promjenom?
Iako nekim ljudima promjena u ljetno računanje vremena remeti biološki ritam i povećava umor, ne možemo zanemariti pozitivne učinke promjene. Do tada predlažemo neke savjete kako se lakše nositi s pomicanjem sata:
- Priprema nekoliko dana ranije – dajte tijelu vremena da se privikne tako što će te u razdoblju od tri ili četiri dana odlaziti na počinak 15 minuta ranije
- Poslijepodnevno spavanje – ako vas uhvati umor odspavajte 20-ak minuta, što je dovoljno da vam se tijelo oporavi
- Redovito vježbanje – istraživanja pokazuju da ljudi koji redovito vježbaju spavaju bolje
- Neka osam sati sna bude prioritet – većina nas pati od nedostatka zna, što znači da ljetno vrijeme samo pogoršava situaciju. Spavajući osam sati svaki dan dajete tijelu dovoljno energije bez obzira gdje pokazuju kazaljke sata.
Izvor: Timeanddate, Huffingtonpost, Howstuffworks