Istraživanje pokazalo kako točno zarazne bolesti utječu na ekonomiju
Novo istraživanje objavljeno u časopisu Review of Economic Studies pokazalo je da zarazna bolest može izmijeniti socijalne mreže i ekonomski rast u sljedećih nekoliko generacija, čak i nakon što je bolest iskorijenjena.
Društvene mreže važna su odrednica ekonomskog rasta neke zemlje jer utječu na difuziju ideja i stupanj tehnološkog napretka. No, ove mreže također olakšavaju difuziju zaraze koja se može ubrzano raširiti i usporiti napredak.
S obzirom na to da se ideje i mikrobi šire kroz istu ljudsku interakciju, mrežne strukture neke zemlje izravno ovise o njezinoj epidemiološkoj okolini. U zemljama s niskom rasprostranjenošću zaraznih bolesti, veća je vjerojatnost da će se razviti društvene mreže visoke difuzije koje će doprinositi širenju ideja i napretku. S druge strane, u zemljama u kojima su zarazne bolesti česta pojava, razviti će se društvene mreže niske difuzije zbog manje povezanosti ljudi za vrijeme epidemije. Ovaj je uvid posebno značajan za ekonomiste koji pokušavaju shvatiti dugoročne utjecaje pandemije covid-a.
Koristeći nove podatke za 71 državu i teorijski model prema kojemu mikrobi, mreže i tehnologija evoluiraju endogeno, znanstvenici su pokazali da male početne razlike u epidemiološkom okolišu neke zemlje mogu pokrenuti velike i perzistentne razlike u mrežnim strukturama koje, kroz vrijeme, utječu na razlike razinama tehnološke difuzije i ekonomskog učinka. Konkretno, promjena od jedne standardne devijacije u strukturi socijalnih mreža može utjecati na razlike u rastu od 2% godišnje.
Istraživači su zatim proveli eksperimente politika u kojima su razine zaraze u ekonomiji držali konstantnima i egzogeno mijenjali nekoliko osobina mrežne strukture koja je određivala širenje difuzije. Utjecaj uvođenja mreža veće difuzije ovisio je o rasprostranjenosti zaraze.
Mjerilo ove studije bile su SAD, koje imaju vrlo nisku rasprostranjenost zaraznih bolesti.
Pokazalo se da u ovakvom okruženju mreže visoke difuzije imaju pozitivne učinke na ekonomski rast. Povećanje broja visoko mobilnih ili povezanih pojedinaca bitno povećava stope rasta. No, u okruženju s visokim stupnjem zaraze, izmjena društvenih mreža koja bi olakšala bržu difuziju, smanjuje nacionalni dohodak. Udvostručenje broja visoko povezanih ljudi uzrokuje pad outputa za 90%.
Ovaj rad pokazuje da utjecaj društvenih mreža na ekonomski rast ovisi zaraznim bolestima u okolini. U zemljama s niskom stopom zaraznih bolesti, mreže veće difuzije potiču diseminaciju novih ideja i povećavaju rast. No, u područjima u kojima su zarazne bolesti rasprostranjene te iste mreže mogu dovesti do epidemije i humanitarnih kriza.