Zašto neki ljudi ne moraju pitati za smjer?
Uz pomoć dosjetljive kombinacije virtualne stvarnosti i stvaranja slika u mozgu, istraživači su pronašli signal u ljudskom mozgu koji im omogućava da pronađu put do kuće i tako su otkrili zašto se neki od nas uvijek izgube, a drugi se lako snalaze.
Sve ovisi o jačini i pouzdanosti signala baš poput wi-fi signala. Rad je objavljen u časopisu Current Biology.
Kako biste negdje došli, morate znati u kojem smjeru trenutno idete i u kojem smjeru trebate ići. Ranije studije su pokazale da sisavci, kao što su šišmiši, imaju neurone nazvane „stanice za usmjeravanje", a upravo ti neuroni usmjeravaju na put kojim trenutno idete. Istraživanje na kojem su sudjelovali vozači taksija u Londonu pokazalo je da oni najprije izračunaju smjer kojim trebaju ići kada imaju vožnju.
„Već godinama se smatra da postoji ovakva vrsta „stanica za usmjeravanje", ali do sad je to bilo čisto nagađanje", kaže Hugo Spiers sa Sveučilišta u Londonu.
Kako bi vidjeli postoji li uopće dio mozga koji nam govori u kojem smjeru da putujemo, Spiers i suradnici su radili sa 16 volontera koji su istraživali jednostavnu četvrtastu prostoriju stimuliranu na računalu. Svaki zid je imao različitu fotografiju okoliša i svaki ugao je sadržavao različit predmet. Kad su se upoznali s prostorom, volonteri su ubačeni u jedan od virtualnih uglova, išli su u određenom smjeru, a onda su od njih tražili da idu prema predmetu u drugom uglu. U međuvremenu su bilježili njihovu neurološku aktivnost funkcionalnom magnetskom rezonancijom.
"U ovom smo jednostavnom tekstu tražili koji dijelovi mozga su aktivni kada sudionici razmatraju različite smjerove", objasnio je Spiers u objavi za medije. "Iznenadili smo se kada smo vidjeli snagu i ustrajnost moždanih signala iz entorinalnog dijela koji je pri ovakvom zadatku primjetno utjecao na ono što ljudi rade."
Entorinalni korteks je dio mozga koji vam govori u kojem smjeru idete i u kojem biste smjeru trebali ići dok idete prema svom cilju. Otkrili su da iz njega dolazi naš osjećaj za smjer, a kvaliteta signala iz ovog dijela mozga određuje kvalitetu vaših navigacijskih vještina.
"Vaš unutrašnji "kompas" se namješta kako se krećete kroz okoliš", kaže autor studije Martin Chadwick sa Sveučilišta u Londonu. "Na primjer, ako skrenete lijevo, tada vaš entorinalni korteks to treba obraditi kako bi se promijenio smjer u kojem idete, a naposljetku i vaš cilj. Ako se izgubite nakon što već previše puta skrenete, moguće je da se to događa jer vaš mozak ne može pratiti taj ritam i ne može uskladiti smjer u kojem se krećete i krajnji cilj."
Izvor: IflSci