Spava vam se, baš vam se spava, pa kada vam glava padne na jastuk, mozak i tijelo vam se oduševe, zar ne? Pa... I ne baš ako uzmete u obzir da moždane stanice nekada moraju proizvesti sretne, a nekad strašne snove koji se javljaju u REM fazi (faza brzog kretanja očiju). Zašto neki ljudi imaju noćne more, a drugi mirno provode noći? Kao i san, snovi su misteriozni. Ali, kako znanstvenici sve dublje ulaze u naš um, pronalaze i neke odgovore. Evo nekih činjenica koje znamo o zemlji snova.
1. Snovi imaju svoje značenje
Ako sanjate da ste dobili na lutriji ili da ste imali nesreću, trebate li se pripremiti na to?
Ako mislite da trebate, niste sami, kako se navodi u studiji objavljenoj u časopisu Journal of Personality and Social Psychology u veljači 2009. godine. Istraživači su proveli šest eksperimenata i otkrili da vjerujemo svojim snovima, ali i da snove sudimo po tome uklapaju li se u naše vjerovanje kao značajniji od onih koji se suprotstavljaju našem vjerovanju.
„Mišljenja psihologa o značenju snova se veoma razlikuju“, rekao je istraživač Carey Morewedge sa Sveučilišta Carnegie Mellon. „Ali, naše istraživanje pokazuje da ljudi vjeruju da im snovi daju značajan uvid u same sebe i u svoj svijet.“
U jednoj je studiji 182 ljudi koji na posao vozare do Bostona zamislilo jedan od četiri scenarija koja se mogu javiti prije zakazanog puta: razina opasnosti u državi je podignuta na narančasti alarm, oni svjesno razmišljaju da im se avion sruši, sanjaju pad aviona, ili se zaista sruši avion kojim su planirali letjeti. Rezultati su pokazali da će san o padu aviona najvjerojatnije utjecati na planove puta, više nego razmišljanje o nesreći ili upozorenje vlade, dok je san o padu aviona uzrokovao i sličnu razinu anksioznosti kao i stvaran pad.
U drugoj studiji, 270 muškaraca i žena popunilo je online istraživanje gdje su ih istraživači pitali da se sjete posljednjeg sna o osobi koju poznaju. Ljudi su više važnosti dali ugodnim snovima o osobi koja im se sviđa nego snovima o osobi koja im se ne sviđa, a vjerojatnije je bilo da će opisani ružan san kao značajniji ako se radi o osobi koju ne vole, a ne o prijatelju.
2. Snovi u kojima se javlja nasilje mogu biti upozorenje
Kao da noćne more same po sebi već nisu dovoljno loše, rijedak poremećaj sna uzrokuje da ljudi u snu planu, da nekad dođe do nasilnih trzaja, udaraca ili vrištanja. Takvi snovi o nasilju mogu biti rani znak poremećaja mozga, uključujući Parkinsonovu bolesti i demenciju, kako se navodi u istraživanju objavljenom na Internetu u žurnalu Neurology, 28. 07. 2010. Rezultati pokazuju da početni stadiji takvih neurodegenerativnih poremećaja mogu započeti desetljećima prije nego što to osoba ili njen doktor primijete.
3. Noćne ptice imaju više noćnih mora
Ako ostajete budni do kasno u noć, to ima neke dobre strane (dok god sutra ujutro možete odgoditi alarm), ali lagan san nije jedna od njih. Istraživanje objavljeno 2011. godine u žurnalu Sleep and Biological Rhythms je otkrilo kako je vjerojatnije da će noće ptice imati noćne more nego ljudi koji ustaju rano.
U provedenoj su studiji 264 studenta ocijenila koliko često imaju noćne more, na listi od 0 (što je značilo “nikada”) do 4 (što je značilo “stalno”). Oni koji duže ostaju budni u prosjeku su zabilježili 2,10, u usporedbi sa studentima koji rano ustaju, kod kojih je taj broj bio 1,23. Istraživači su rekli da je takva razlika značajna, ali nisu sigurni što uzrokuje vezu između navika spavanja i noćnih mora. Jedna od mogućnosti je hormon stresa, kortizol, kojeg najviše imamo ujutro, baš prije nego što se probudimo, a to je upravo razdoblje kada ljudi češće dolaze u REM fazu, tj. kada sanjaju. Ako tada još uvijek spavate, porast razine kortizola mogao bi potaknuti sretne snove ili noćne more, pretpostavljaju istraživači.
4. Snovi nam pomažu da riješimo nedoumice
Znanstvenici su se dugo pitali zašto sanjamo. Sigmund Freud je rekao da snovi ostvaruju naše želje, a bilo je i nagađanja da su ta naša putovanja samo jedna strana sna u REM fazi. Izgleda da bi barem jedan od razloga moglo biti kritičko razmišljanje, kako kaže Deirdre Barrett, psihologinja koja je 2010. godine predstavila svoju teoriju na sastanku Udruženja za psihologiju u Bostonu. Otkrila je da nam sati sanjanja mogu pomoći da riješimo nedoumice koje nas muče za vrijeme dana.
Kako kaže Barrett, vizualni, a često i nelogični aspekti sna snove čine savršenim, kako bismo mi razmišljali van okvira i shvatili što je potrebno kako bismo riješili neke probleme.
“U kakvo god nas stanje stavite, i dalje ćemo raditi na istim problemima”, rekla je Barrett, a dodala je i da premda su snovi izvorno imali drugu svrhu, vrlo je vjerojatno kako su se vremenom prilagodili višestrukim zadacima, uključujući pomoć mozgu da se oporavi i pomogne nam da riješimo probleme.
5. Muškarci sanjaju seks
Ovdje nema nekog velikog iznenađenja – muškarci češće sanjaju o seksu nego žene. Uspoređivanje snova ujutro možda neće uzbuditi ni muškarce ni žene, jer žene češće imaju noćne more, kako se navodi u doktorskom radu koji je 2009. godine objavila Jennie Parker sa Sveučilišta West England.
Provela je studiju koja je uključivala 200 muškaraca i žena u dobi između 18 i 25 godina te je saznala da se noćne more žena općenito mogu podijeliti na tri kategorije: snovi u kojima se javlja strah (netko ih lovi ili im je život ugrožen), snovi koji uključuju gubitak voljene osobe, te snovi u kojima se javlja zbunjenost.
“Ako žene pitate da opišu najznačajniji san koji su ikad sanjale, znatno je vjerojatnije da će češće od muškaraca opisati vrlo strašnu noćnu moru”, rekla je Parker. “Žene kažu da imaju više noćnih mora, a njihove noćne more su emocionalno napetije od noćnih mora muškaraca.”
To ne znači da se žene u snovima ne zabavljaju. Studija predstavljena 2007. godine na sastanku APSS-a (Associated Professional Sleep Societies) otkrila je kako je od oko 3 500 opisanih snova, njih 8 posto sadržavalo neki oblik aktivnosti povezane sa seksom. Najčešći takvi snovi uključivali su spolni odnos, zatim poziv na seks, ljubljenje, fantazije i masturbaciju.
6. Snovima možemo upravljati
Ako vas zanimaju lucidni snovi, možda ćete htjeti igrati video igrice, kako biste upravljali snovima i drugim oblicima stvarnosti, kako kaže Jayne Gackenbach, psihologinja sa Sveučilišta Grant MacEwan u Kanadi. Naravno, nisu svi sasvim isti. Video igre kontroliraju računari i upravljači, a snovima upravlja ljudski um.
“Ako sate dnevno provedete u virtualnoj stvarnosti, onda je to praksa, ako ništa drugo”, rekla je Gackenbach za LiveScience u 2010. “Igrači su naviknuti na upravljanje svojim okruženjem u igri, a to se može prenijeti i na snove.” Njeno prethodno istraživanje je pokazalo da ljudi koji često igraju video igrice češće imaju lucidne snove u kojima sebe gledaju izvan svoga tijela, a također bolje utječu na svijet snova, kao što je i kontroliranje osobe u igrici, a ljudi koji ne igraju video igrice rjeđe.
Ta razina kontrole bi mogla pomoći osobama koje igraju video igrice da jezive noćne more pretvore u bezbrižne snove, otkrila je u svojoj studiji iz 2008. godine. To bi moglo pomoći i ratnim veteranima koji pate od PTSP-a poslije borbe, objašnjava Gackenbach.
7. Lakše podnosimo ono što smo sanjali
Znanstvenici s Kalifornijskog sveučilišta u Berkleyu su u izdanju časopisa Current Biology objavili kako je za vrijeme REM faze sna mozak sudionika istraživanja pokazao manju prisutnost određenih kemikalija povezanih sa stresom.
“Znamo da je za vrijeme REM faze sna količina noradrenalina znatno manja, a to je kemikalija iz mozga koja se povezuje sa stresom”, rekao je Matthew Walker, jedan od istraživača koji su sudjelovali u studiji. “Ponovno proživljavanje prethodnog emocionalnog iskustva u takvom neurokemijski sigurnom okruženju je olakšano njihovom emocionalnom snagom. Osjećamo se bolje, osjećamo da se možemo nositi s tim.”
Pronalasci, kako kažu Walker i njegove kolege, mogu objasniti zašto ljudi koji pate od PTSP-a, kao što su ratni veterani, imaju toliko poteškoća u oporavku od bolnih iskustava, te zašto im se stalno javljaju noćne more. Dali su barem jedno objašnjenje zašto sanjamo.
Izvor: LiveSci