Identificiran gen koji povezuje strukturu mozga s inteligencijom
Studija objavljena u znanstvenom časopisu Molecular Psychiatry može pomoći znanstvenicima kako bolje razumiju biološke mehanizme koji se kriju iza nekih oblika intelektualnih oštećenja. Po prvi puta, znanstvenici sa londonskog King's Collegeaa su identificirali gen koji povezuje debljinu sive tvari u mozgu s intelektualnim sposobnostima pojedinca.
Znanstvenici su promatrali cerebralni korteks, najdublji dio mozga poznat i kao „siva tvar“ koji ima glavnu ulogu u pamćenju, koncentraciji, percepciji, mislima, govoru i svijesti. Prethodne studije su pokazale da debljina moždane kore ili "kortikalna debljina", blisko korelira sa intelektualnim sposobnostima, međutim još nije identificiran gen koji određuje tu debljinu.
Istraživanje je provedeno analizom DNA uzoraka i snimkama mozga 1 583 zdravih 14-godišnjaka te provedbom niza testova kako bi se utvrdile njihove verbalne i neverbalne sposobnosti.
Istraživači su proučavali više od 54 000 genskih oblika koji eventualno sudjeluju u razvoju mozga. Eksperimenti su pokazali da tinajdžeri koji nose određen gen imaju tanji korteks u lijevoj moždanoj hemisferi, osobito u frontalnom i temporalnom režnju, ujedno postižu i lošije rezultate na testovima intelektualnih sposobnosti. Genetske varijacije utječe na ekspresiju gena NPTN, koji kodira protein koji djeluje na neuronske sinapse te stoga utječe na međusobnu komunikaciju moždanih stanica.
Kako bi potvrdili svoja otkrića, znanstvenici su proučavali kako gen NPTN djeluje kod miševa i kod ljudskih moždanih stanica. Otkrili su da gen NPTN imali različitu aktivnost na lijevoj i desnoj hemisferi mozga, što može uzrokovati povećanu osjetljivost lijeve polutke na učinke NPTN mutacija. Njihovi rezultati pokazuju da neke razlike u intelektualnim sposobnostima mogu biti rezultat smanjene funkcije gena NPTN u pojedinim regijama u lijevoj hemisferi mozga.
Dr. Sylvane Desrivières, s londonskog Instituta za psihijatriju King's College-a, glavna autorica studije, rekla je: "Željeli smo saznati kako se strukturalne razlike u mozgu odnose na razlike u intelektualnim sposobnostima. Genetske varijacije koje smo identificirali povezane su sa sinaptičkom plastičnosti – načinom na koji neuroni komuniciraju. To nam može pomoći da razumijemo što se događa na razini neurona kod određenih oblika intelektualnih oštećenja, gdje je sposobnost neurona za međusobnu učinkovitu komunikaciju na neki način ugrožena".
Dodala je i da je važno naglasiti da je razina inteligencija i pod utjecajem brojnih genetskih i okolišnih čimbenika, a da identificirani gen samo objašnjava jedan maleni dio razlike u intelektualnim sposobnostima, tako da to nipošto nije „gen za inteligenciju".
Ovo otkriće može imati značajnu primjenu za razumijevanje bioloških mehanizama na kojima se temelji nekoliko psihijatrijskih poremećaja kao što su shizofrenija ili autizam tj. poremećaja kojima je ključno obilježje smanjenje kognitivnih sposobnosti.
Nova saznanja koja bi mogla imati značajne primjene u razumijevanju oštećanja mozga, objavljena su u časopisu Frontiers in Human Neuroscience. Naime, po prvi puta neuroznanstvenici su napravili „moždanu mrežu“ tj. prvu kartu veza u bijeloj tvari mozga, time pokazujući kako nisu sve veze u mozgu jednako važne te koje mogu biti najosjetljivije na oštećenja.
Koristeći rezultate magnetske rezonance iz uzorka od 110 osoba autori studije sa USC Institute for Neuroimaging and Informatics simulirani su učinci oštećenja puteva u bijeloj tvari mozga.
"Ponekad ljudi imaju ozljede glave koje se čine teške, ali iz kojih su oni u mogućnosti oporaviti se. S druge strane, neki ljudi imaju naizgled malu ozljedu koja ima vrlo ozbiljne kliničke učinke", kaže Van Horn , profesor neurologije na Keck School of Medicine . "Ovo istraživanje nam pomaže boljem rješavanju kliničkih izazova poput traumatskih ozljeda mozga i kako bi se utvrdilo što čini određene puteve u bijeloj tvari posebno ranjivima i važnima"
Učitaj još...