Crna smrt uzrokovala promjene imunološkog sustava
Tijekom cijele povijesti čovjekov imunološki sustav mijenjao se kako bi osigurao veću zaštitu od raznih bolesti. Ljudi s genima koji su pružali otpornost na određene patogene imali su veću vjerojatnost da će preživjeti i prenijeti rezistentne gene na svoje potomke. Ekipa nizozemskih znanstvenika provela je opsežno istraživanje u kojem je proučavala na koji način bolesti utječu na promjene imunološkog sustava čovjeka.
Dr. Mihai Netea s Medicinskog centra pri Sveučilištu Radboud u Nijmegenu i suradnici proučavali su dvije genetski različite skupine, Rumunje i Rome, koji su živjeli na području današnje Rumunjske tijekom Crne smrti, pogubne pandemije kuge iz 14. stoljeća. Rezultati su pokazali da pripadnici obje grupe posjeduju gene koji pružaju zaštitu od kuge te da ti geni nisu prisutni kod stanovnika sjeverne Indije, pradomovine Roma. Znanstvenici objašnjavaju kako to znači da su se imuniteti Rumunja i Roma evoluirali kao odgovor na pandemiju koja je rezultirala smrću oko 75 milijuna ljudi.
Romi su napustili svoju pradomovinu Indiju prije 1000 godina i nastanili se u Europi. Dio romskog naroda naselio je Rumunjsku i zajedno s etničkim Rumunjima sredinom 14. stoljeća zahvatila ga je Crna smrt. Međutim, između dvije skupine nije bilo puno miješanja i genomi su im ostali različiti. Upravo je ta okolnost navela nizozemske znanstvenike na ideju da bi proučavanjem njihovih genoma mogli doći do korisnih informacija o prilagodbi gena na bolesti. Dr. Netea i suradnici smatraju da je ekstremni evolucijski pritisak uzrokovan kugom rezultirao sličnim promjenama imunoloških sustava kod obje populacije.
Kako bi ispitali svoju hipotezu, proučavali su genome 100 Roma, 100 Rumunja i 500 ljudi porijeklom iz sjeverne Indije, čiji su preci ostali u Indiji nakon emigracije Roma. Indija nije bila pogođena kugom i zbog toga nije trebalo doći ni do kakvih promjena koje bi rezultirale rezistencijom na bolest.
Testiranje hipoteze
Proučavajući 200 000 polimorfizama pojedinačnog nukleotida, varijacija DNK sekvence kod sve tri grupe, znanstvenici su otkrili da Rumunji i Romi dijele 20 istovjetnih genetskih varijacija unatoč različitom podrijetlu. To znači da su dvije grupe, krenuvši s različitih startnih pozicija, evoluirale na sličan način zbog okolišnog pritiska, u ovom slučaju epidemije kuge.
Jedna od istovjetnih genetskih varijacija koju su analizirali je skupina gena TLR2, koja sadrži gene TLR1, TLR6 i TLR10. Ovi geni sadrže uputu za sintezu transmembranskih receptora, proteina koji pomažu u obrani od opasnih bakterija. Kada su istraživači izložili stanice podešene za ekspresiju gena iz skupine TLR2 bakteriji Yersinia pestis, uzročniku Crne smrti, te bakteriji Yersinia pseudotuberculosis iz kojeg je prethodna evoluirala, stanice su pokazale snažnu imunološku reakciju.
Znanstvenici smatraju kako bi ovi nalazi mogli imati važne medicinske implikacije, iako kuga danas više ne predstavlja veliki problem u svijetu i uspješno se liječi. Autoimune bolesti, zbog kojih imunitet počinje napadati vlastita tkiva, možda su se pojavile uslijed genetskih prilagodbi uzrokovanih opasnim bolestima poput kuge. „U načelu, bolesti su modificirale ljude“, zaključuje dr. Netea.
Izvor: Proceedings of the National Academy of Sciences, Medical Xpress