Životne navike koje utječu na zdravu trudnoću

Znanstvenici iz Velike Britanije, Irske i Novog Zelanda, proveli su istraživanje čiji je cilj identifikacija životnih navika poveznih za zdravom trudnoćom bez komplikacija, objavljeno je u časopisu British Medical Journal.

Dok brojna istraživanja govore o rizičnim faktorima koji imaju negativne ishode na trudnoću, malo se zna o čimbenicima povezanim sa naknadnom zdravom trudnoćom. Cilj navedenog istraživanja bio je istaknuti one faktore koji su podložni promijeni, i time doprinijeti intervencijama koje povećavaju vjerojatnost normalne, zdrave trudnoće.

Zdrava trudnoća bez komplikacija definirana je kao "normotenzivna trudnoća, koja završava nakon više od 37 tjedana, rođenjem živog djeteta koje nije malo za gestacijsku dob te je protekla bez značajnih komplikacija".

U istraživanju provođenom između 2004. i 2008., sudjelovalo je 5,628 zdravih trudnica (primipara) iz Australije, novog Zelanda, Velike Britanije i Irske. 61% ispitanica je imalo trudnoću bez komplikacija. Najčešći uzroci komplikacija tijekom trudnoće bili su gestacijska hipertenzija (8%), preeklampsija (5%), niska gestacijska težina djeteta (11%) te spontani prijevremeni porod (4%).

Faktori podložni promjeni koji su se pokazalim štetnima za trudnoću su povišeni indeks tjelesne mase, povišeni krvni tlak, te zloboraba droga, uključujući i pretjeranu konzumaciju alkohola u prvom trimestru.

Osim što je prekomjerna tjelena masa povezana s komplikacijama tijekom trudnoće, prekomjerna dobivanje na težini tijekom trudnoće povećava rizik za pretilost djeteta do njegove 12 godine. Ti nalazi, objevljeni u časopisu PLOS Medicine, predlažu da je trudnoća izuzetno važan period za spriječavanje pretilosti sljedeće generacije. Djeca čije su majke tijekom trudnoće dobile više od 18 kilograma, bila su pod 8% većim rizikom za pretilost tijekom djetinjstva.

Faktori podložni promjeni koji su povećavali vjerojatnost trudnoće bez komplikacija su visoka konzumacija voća mjesec dana prije trudnoće, te stalna zaposlenost u prvih 15 tjedana trudnoće.

Iako je uzročnu važnost navedenih čimbenika potrebno dodatno potvrditi, istraživanje ukazuje na potencijalne intervencije koje mogu pridonijeti zdravoj trudnoći te autori smatraju da je potrebno poticati trudnice na donošenje zdravih odluka.

Štetni čimbenici na koje se tijekom trudnoće ne može utjecati su niži socioekonomski status, korištenje kontracepcijskih pilula prije trudnoće usprkos povišenom krvnom tlaku, obiteljska povijest visokog krvnog tlaka tijekom trudnoće i krvarenje tijekom trudnoće.

Osobama koje pate od visokog krvnog tlaka preporučuje se bavljenje aerobnim fizičkim aktivnostima, smanjenje tjelesne težine, ograničavanje unosa soli i konzumacije alkohola, te zdrava prehrana koja uključuje voće, povrće i cjelovite žitarice.

Još jedan važan faktor povezan sa komplikacijama u trudnoći je loša kvaliteta sna, pokazalo je istraživanje Sveučilišta u Pittsburghu, objavljeno u časopisu Psychosomatic Medicine. Tijekom trudnoće, često dolazi do promjena u obrascima spavanja; uključujući manju količinu sna, lošiju kvalitetu sna te simptome nesanice. Sve to može poremetiti normalne imonološke procese i biti uzrok sniženoj porođajnoj težini djeteta i drugim komplikacijama tijekom trudnoće. Adekvatan san osobe nužan je za zdravo funkcioniranje imunološkog sustava, te poteškoće sa spavanjem utječu na inflamatorne reakcije i uzrokuju prekomjernu proizvodnju citokina.

Citokini djeluju kao signalne molekule, odnosno prenose informacije između imunoloških stanica. Iako su važni za brojne imunološke procese, višak citokina može prouzročiti uništavanje zdravih stanica i oštečenja tkiva, spriječavajući obranu od bolesti. Kod trudnica, povišen nivo citokina može uzrokovati oštećenje arterija koje vode do placente, vaskularne bolesti i prijevremeni porod, a povezan je i sa preeklampsijom.

Žene koje pate od depresije sklonije su poremećajima u ritmu spavanja i oslabljenim imunološkim odgovorima. Trudnice koje pate od depresije i lošeg sna, pod najvećim su rizikom za komplikacije tijekom trudnoće, te je upravo nivo citokina jedno od objašnjenja te povezanosti. Važno je prepoznati probleme sa spavanjem rano u trudnoći, budući da se na njih može utjecati, predlaže Michele Okun, Ph.D., autorica istraživanja.

Navedena istraživanja pružaju korisne informacije ženama i kliničarima a sljedeći korak je identifikacija intervencija potrebnih da bi se postigle željene promjene u smanjenu zdravstvenih rizika.

Trudnoća je dobro vrijeme za intervencije koje promiču zdravlje, jer su tada žene posebno motivirane za promjenu svojih zdravstvenih ponašanja. 

Izvor: BMJ-British Medical Journal, Princeton University, Woodrow Wilson School of Public and International Affairs, University of Pittsburgh Schools of the Health Sciences