Tri scenarija prolaska kometa ISON kroz perihel
Nakon godinu dana iščekivanja približio nam se i taj dan kada komet C/2012 S1 treba proći kroz perihel. Prema prvotnim procjenama komet je trebao dosegnuti visoki sjaj i biti spektakularan prizor za stanovnike sjeverne polutke. No, u prošlom članku o ISON-u spomenuli smo kako se komet ne ponaša prema predviđanjima, već će cijeli prolaz kroz perihel biti puno skromnije prirode. Danas, par dana prije prolaska kroz perihel znamo li nešto više o tome što nas očekuje? Vjerovali ili ne, u proteklih desetak dana su se stvari toliko zakomplicirale da nitko više nije siguran što nas očekuje 28. studenog.
ISON nadoknađuje propušteno?
U prvoj polovici studenog komet ISON je bio oko 10x tamniji od predviđanja. Imao je manji izbačaj mase početkom mjeseca, ali to je uglavnom bilo to. Mnogi promatrači već su digli ruke od kometa, posebice zato jer se na jutarnjem nebu pojavio komet C/2013 R1 (Lovejoy) koji je postao sve ono što je ISON tada trebao biti. Komet Lovejoy prvotno je bio lijep objekt za promatranje dvogledom, a onda je postao i vidljiv golim okom s tamnih lokacija. Malo dalje na nebu, ISON je još više kaskao za predviđenim sjajem i do 13. studenog bio je oko 15x tamniji od predviđanja. Ali ćud kometa je nepredvidljiva i ISON nam je to odlučio zorno pokazati.
Sutradan, 14. studenog, ISON je doživio izbačaj mase i povećao svoj sjaj za 2.5 do 3 magnitude, što je rast sjaja od otprilike 12 puta, i nadoknadio svoje zaostajanje za predviđenim sjajem u manje od 24h. Pojavile su se dvije teorije oko uzroka izbačaja mase. Prva teorija govori kako je ovo početak raspada kometa, a druga kako se on tek aktivirao i kako komet upravo postaje ono što je već trebao biti. Neki su počeli trljati ruke kako će ISON biti spektakularan prizor u prosincu, ali kroz sljedećih par dana postalo je jasno kako će se sjaj kometa nastaviti povećavati brzinom manjom od predviđene.
Pogled sa Svemirskih sondi
Oko 21. studenog komet ISON ušao je u vidno polje kamera na NASA-inim solarnim opservatorijima, pri čemu se prvenstveno misli na sondu STEREO-A. Sonda će omogućiti praćenje kometa sve do neposrednog prolaska kroz perihel. STEREO-B trenutno ne vidi komet, ali će biti u poziciji vidjeti njegov prolaz kroz perihel i preko diska Sunca. Komet će dan prije i poslije prolaska kroz perihel biti u vidnom polju i drugih solarnih opservatorija - SDO, SOHO i Hinode. Upravo zahvaljujući tim sondama bit će moguće uočiti mogući raspad kometa, izbačaje plina ili gašenje kometa. NASA planira skrenuti pogled solarnog opservatorija SDO (Solar Dynamics Observatory) od središta Sunčeva diska kako bi kroz 3h promatrala komet dok prilazi Suncu.
Promatranja će se iskoristiti za praćenje kometa i proučavanje solarnog vjetra. Ostali solarni opservatoriji, Hinode i SOHO, vidjet će komet na kratko, oko sat vremena prije prolaska kroz perihel, jer njihovi instrumenti imaju uže vidno polje. Zahvaljujući razvijenoj mreži sondi koje kruže oko Zemlje i oko Sunca (STEREO-A i B), komet ISON biti će jedan od najbolje promatranjih kometa do sad. Kakva god njegova sudbina bila u tim trenutcima, on će značajno obogatiti naše znanje o kometima, a posebice o „svježim“ kometima, tj. onima koji prvi put prolaze kraj Sunca. Takvi kometi su posebno interesantni jer su do sad bili netaknuti od vremena nastanka Sunčeva sustava, prije 4.6 milijardi godina.
Zahvaljujući svojim izbačajevima mase i skokovima u sjaju, sada je iznimno teško točno predvidjeti što će se s kometom dogoditi u perihelu. Sve više astronoma vjeruje kako će se komet raspasti tokom prolaska i da su nedavni izbačaji naznake popuštanja, ali ne i raspada, cjelovitosti jezgre. U slučaju raspada kometa, o pogledu koji ćemo imati nakon perihela ovisi i način raspada. Možda će se cijela jezgra raspasti, možda će se odlomiti kakav manji fragment ili će jednostavno komet biti potrgan plimnim silama ako je manji od nekih dva km. Sadašnje procjene dimenzija kometa govore kako je on upravo na toj granici ispod koje se kometi raspadaju. Cijelu priču prolaska kroz perihel možemo pojednostaviti u tri scenarija:
Tri scenarija prolaska kroz perihel
Komet će rastrgati plimne sile
Postoji mogućnost da plimne sile Sunca rastrgaju komet ISON poput kometa C/2011 W3 (Lovejoy) 2011. godine. Komet Lovejoy imao je jezgru promjera oko 500 m u promjeru, otprilike četiri puta manju od ISON-a. Tokom prolaska kroz perihel na visini od samo 140 000 km, komet Lovejoy bio je rastrgan plimnim silama i intenzivnom toplinom. Lovejoy je nakon prolaska kroz perihel imao intenzivno sjajan rep, ali se ostatak njegove jezgre u sljedećim danima raspao do kraja.
Komet će „zakazati“
Poput kometa Kohoutek, čiji je prolazak kroz perihel 1973. bio veliko razočarenje za generalnu javnost,čini se kako će i ISON najvjerojatnije imati istu sudbinu. ISON je, poput Kohouteka, otkriven dok je bio relativno sjajan i daleko od Sunca. Oba su kometa imala visoki sjaj na tim udaljenostima, prvi put su prolazili blizu Sunca i očekivalo se kako će biti „kometi stoljeća“. Kohoutek je prošao kroz perihel i bio je sjajan komet, ali puno manje sjajan od očekivanja javnosti. Mediji su nakon toga postali puno skeptičniji prema najavama sjajnih kometa pa je spektakularan komet West dvije godine kasnije bio praktički neprimjećen. Mnogo je šala zbijeno na račun kometa Kohoutek i njegovog zakazivanja, neki su ga čak prozvali i „Komet Watergate“ prema političkom skandalu koji je tada bio aktualan.
Komet će preživjeti prolazak kroz perihel
Poput kometa Ikeya-Seki iz 1965., koji je bio najsjajniji komet u 20. stoljeću, mnogi se nadaju kako će i ISON doživjeti istu sudbinu. Ikeya-Seki je također bio komet sungrazer i intenzivna toplina u perihelu je aktivirala plinove duboko u jezgri kometa. Ti plinovi su s kometa otpuhali monstruozne količine prašine zbog čega je sjaj kometa toliko porastao da se mogao vidjeti usred bijela dana u neposrednoj blizini Sunca. Vjeruje se kako je komet bio najsjajniji u zadnjih 1000 godina. Nakon prolaska kroz perihel, komet Ikeya-Seki imao je dugi, sjajni i zakrivljeni rep i mogao se promatrati sve do početka 1966., kada je isčeznuo u tmnini vanjskog Sunčeva sustava.
Kako promatrati ISON
ISON će se najbolje vidjeti na jutarnjem nebu, u zoru, oko sat vremena prije izlaska Sunca. Komet će se moći vidjeti i nakon zalaska Sunca, ali u puno nepovoljnijem položaju. Morat ćemo pričekati do 1. prosinca kako bi smo mogli vidjeti komet jer će se tada udaljiti dovoljno od Sunca za sigurno promatranje.Dvogled će biti nužno potreban za njegovo uočavanje na svjetloj pozadini neba. (OPREZ: Nikada ne gledati u Sunce kroz dvogled ili teleskop bez odgovarajućeg filtera). Koliko će vještine trebati za uočavanje kometa ovisit će o njegovom sjaju i vremenskim prilikama.
Već 5. prosinca komet će biti značajno više iznad istočnog horizonta. Sunce tada izlazi oko 7:20, ali komet će se moći promatrati već sat i pol prije toga, ako dopuste vremenski uvijeti. Izgled kometa, njegov sjaj i dužina repa su velike nepoznanice, sve ovisi o tome kako će komet preživjeti prolaz kroz perihel. U najgorem slučaju moći ćemo vidjeti sjajan rep i difuznu glavu kometa. Dvogled će biti obavezan instrument.
Do 10. prosinca komet će se već toliko udaljiti od Sunca da će se moći vidjeti i navečer i ujutro. Ujutro će i dalje biti u boljoj pozicji za promatranje i bit će dostupan tri sata prije izlaska Sunca. Komet bi tada trebao biti vidljiv u dvogledu, ali u slučaju nepogodnog razvoja događaja tokom perihela, komet do tad možda postane objekt vidljiv samo u teleskopu.
Za lokaciju promatranja odaberite mjesto s kojeg se pruža dobar pogled na istočni horizont. Lokacije na većim nadmorskim visinama (brdo, planina) su preporučene kako bi se izbjegla magla, koja je česta pojava u ovo doba godine u nizinima i kotlinama. Toplo se obucite, slojevito, kako bi svoju odjeću mogli prilagođavati uvjetima na terenu. Termosica s čajem ili kavom najbolji jeprijatelj tokom promatranja u hladnim zimskim noćima. Od instrumenata bit će dovoljan običan dvogled. Ako poželite fotografirati komet, ponesite stativ za fotoaparat. Eksperimentirajte s postavkama snimanja, kao okvirnu vrijednost preporučam 5 sekundi ekspozicije, ISO 400 i otvor blende na f/5.6.
Ako ste propustili pročitajte i članak Stiže nam ISON kojeg nazivaju i kometom stoljeća
Izvor: ICQ, BBC, NASA, CloudyNights