Možemo li svu krivnju za pretilost svaliti na šećer?

Još oko 6000 godine prije nove ere na Novoj Gvineji, ljudi su konzumirali šećer tako što su žvakali i cuclali šećernu trsku. Količina šećera koju konzumiramo i oblik u kojem ga unosimo u tijelo dramatično su se promijenili tijekom vremena. Danas šećer dodajemo većini obrađene hrane, od kruha, žitarica i deserta do bezalkoholnih pića, sokova, preljeva za salate i umaka.

Multidisciplinarni tim sa Sveučilišta u Kaliforniji tvrdi da šećer šteti našim organima i remeti hormonalne cikluse u našem tijelu. Pretjerana konzumacija šećera jedan je od glavnih uzroka epidemije pretilosti, poremećaja metabolizma i kardiovaskularnih bolesti. Našim stanicama najbolje koristi glukoza i fruktoza, ali ne i saharozu. Glukoza je ugljikohidrat iz skupine jednostavnih šećera i najrasprostranjeniji je šećer u prirodi.

Beba Olivia poseže za sladoledom

Ljudsko tijelo regulira količinu glukoze u krvi izlučivanjem hormona inzulina iz gušterače koji uklanja višak glukoze iz krvi i potiče proizvodnju hormona leptina koji potiskuje osjećaj gladi. Fruktoza ne potiče izlučivanje inzulina zbog čega se povisuju razine hormona grelina koji potiče osjećaj gladi. Povećana konzumacija fruktoze povećava stvaranje masnoća, posebice u jetri, i razine triglicerida u krvi. Mokraćna kiselina koja nastaje kao nusproizvod metabolizma fruktoze također potiče otpornost na inzulin i jedan je od glavnih faktora nastanka pretilosti i dijabetesa tipa 2.

Međutim, u zadnjih nekoliko godina biokemičari i nutricionisti osporili su tezu da ja fruktoza prijetnja našem zdravlju. Oni konstatiraju da zamjena fruktoze glukozom ili ostalim šećerima neće ništa riješiti. Tijekom zadnjeg desetljeća konzumacija fruktoze se smanjila, ali je razina pretilosti i dalje rasla. Drugi argument jest taj da se u istraživanjima koriste prevelike količine šećera, čak i do 300 grama svaki dan, dok se u Americi i Europi prosječno konzumira između 100 i 150 grama šećera po osobi dnevno.

Kako god bilo, ne možemo svu krivnju prebaciti na fruktozu. Izbjegavanje šećera nije rješenje svih problema. Naša prehrana preplavljena je masnoćama, lošim kolesterolom i soli. Istina je da  trebamo smanjiti unos šećera u organizam, posebno u obliku zaslađenih bezalkoholnih pića, slatkiša i proizvoda od žitarica koje sadrže dodane šećere, ali također trebamo promijeniti oblik šećera u kojem ga unosimo u organizam. Umjesto zaslađenih bezalkoholnih pića, voćnih sokova, sladoleda ili energetskih napitaka,  koji naša crijeva preplavljuju velikim količinama slobodnih šećera koje naš probavni sustav odmah apsorbira, trebali bi jesti voće. Fruktoza u, na primjer, jabuci ne stigne odjednom do crijeva jer vlakna, kao što je celuloza, znatno usporavaju probavu jer ih mogu razraditi samo bakterije u debelom crijevu.

Šećer - gorka istina

Pretilost je danas jedan od najvećih zdravstvenih problema. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije ( SZO), od 1980. godine broj ljudi oboljelih od pretilosti se udvostručio. U 2008. godini, više od 1,4 milijardi odraslih ljudi starijih od 20 godina imalo je prekomjernu tjelesnu težinu. Od toga je 200 milijuna muškaraca i skoro 300 milijuna žena pretilo. 35 posto odraslih starijih od 20 godina imalo je prekomjernu težinu, a 11 posto bilo je pretilo. 65 posto svjetske populacije živi u državama gdje prekomjerna tjelesna težina i pretilost ubijaju više ljudi nego pothranjenost. U 2011. godini, više od 40 milijardi djece mlađe od pet godina imalo je prekomjernu tjelesnu težinu. Prekomjerna tjelesna težina i pretilost peti su vodeći svjetski uzrok smrtnosti, i od njih svake godine umire najmanje 2,8 milijuna odraslih ljudi. [1]

Niti Hrvati ne zaostaju za razvijenim zemljama svijeta u postotku pretilog stanovništva. Hrvatska je na 13. mjestu u svijetu sa 61,4 posto populacije s indeksom tjelesne mase većim od 25, što označava prekomjernu tjelesnu težinu. Kod djece u dobi od sedam do 15 godina 3,6 posto je pretilih dječaka i 3 posto djevojčica, dok je dječaka s prekomjernom tjelesnom težinom 12,2 posto, a djevojčica 13,2 posto. Prema posljednjim podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, čak 67 % stanovništva ima prekomjernu tjelesnu težinu ili je pretilo. Pretilost je vodeći faktor za razvoj bolesti koje uzrokuju više od 75 posto svih smrti u Europi. [2]

Glavni uzroci za to su nepravilna prehrana, urbani način života, stres, dostupnost brze i nezdrave hrane, nezdrave navike poput pušenja i alkohola te smanjena tjelesna aktivnost.  Sve to utječe na nakupljanje masnog tkiva koje je jedan od glavnih uzročnika kroničnih promjena u organizmu i bolesti organa. Stoga su preventivni programi veliki izazov za javno zdravstvo, ali isto su tako i prijeko potrebni. Stanovništvo treba educirati o tome da je pretilost bolest protiv koje se može preventivno djelovati pravilnom prehranom i zdravim načinom života. 

Izvori: SciAmerican