Živi zidovi smanjuju gubitak topline za više od 30 posto

Nadogradnja postojeće zidane zgrade sa šupljim zidovima zelenim ili živim zidom može smanjiti količinu topline izgubljene kroz njenu strukturu za više od 30%, prema novom istraživanju. Studija provedena na Sveučilištu u Plymouthu usredotočila se na Sustainability Hub – zgradu izgrađenu prije 1970-ih na sveučilišnom kampusu – i uspoređivala je koliko učinkovito dva dijela njezinih zidova zadržavaju toplinu.

Unatoč tome što se nalazio na istoj uzvisini okrenutoj prema zapadu, jedan od tih odjeljaka je naknadno opremljen vanjskom fasadom živog zida, koja se sastojala od fleksibilnog sustava ploča od filca s džepovima koji omogućuju tlo i sadnju.

Nakon pet tjedana mjerenja, istraživači su otkrili da je količina topline izgubljena kroz zid koji je naknadno opremljen živom fasadom bila 31,4% niža od one na izvornoj strukturi. Također su otkrili da su dnevne temperature unutar novopokrivenog dijela ostale stabilnije od područja s izloženim zidovima, što znači da je za zagrijavanje bilo potrebno manje energije.

Studija je jedna od prvih koja je utvrdila toplinski utjecaj sustava živih zidova na postojeće zgrade u umjerenim scenarijima, a proveli su je akademici povezani sa Sveučilišnim institutom za održivu zemlju. Iako je koncept relativno nov, već se pokazalo da donosi niz prednosti kao što je dodatna biološka raznolikost.

Međutim, s obzirom na to da zgrade izravno čine 17% emisija stakleničkih plinova u Ujedinjenom Kraljevstvu – a grijanje prostora čini više od 60% sve energije koja se koristi u zgradama – ovi bi novi nalazi mogli promijeniti igru ​​u pomaganju Ujedinjenom Kraljevstvu da ispuni svoje obveze na nulti neto.

Dr. Matthew Fox, istraživač održive arhitekture i glavni autor studije, rekao je: "U Engleskoj je otprilike 57% svih zgrada izgrađeno prije 1964. Iako su se propisi nedavno promijenili kako bi se poboljšala toplinska učinkovitost novih konstrukcija, naše postojeće zgrade koje zahtijevaju najviše energije za grijanje i značajno doprinose emisiji ugljika. Stoga je bitno da počnemo poboljšavati toplinsku učinkovitost ovih postojećih zgrada, ako Velika Britanija želi postići svoj cilj neto nulte emisije ugljika do 2050. i pomoći u smanjenju vjerojatnosti siromaštva goriva zbog rastućih cijena energije."

Sveučilište je globalno poznato po svojim istraživanjima tehnologija održive gradnje, a nalazi ove studije već se promiču kao dio Sveučilišnog centra za održivost: Low Carbon Devon projekta. Podržan ulaganjem iz Europskog fonda za regionalni razvoj (ERDF), trogodišnji program vrijedan 2,6 milijuna funti istražuje rješenja s niskim udjelom ugljika kroz istraživanje i podršku lokalnim poduzećima.

Konkretno, ovaj aspekt projekta nastoji optimizirati performanse i održivost vanjskih živih zidova u održivom dizajnu zgrada kroz istraživanje toplinskih svojstava i sekvestracije ugljika, koje nude različite vrste biljaka i tla.

Dr. Thomas Murphy, jedan od autora studije i industrijski istraživač na projektu Low Carbon Devon, dodao je: "Uz sve veću urbanu populaciju, 'zelena infrastruktura' je potencijalno rješenje temeljeno na prirodi koje pruža priliku za borbu protiv klimatskih promjena, onečišćenje zraka i gubitak bioraznolikosti, istovremeno olakšavajući gospodarski rast s niskim udjelom ugljika. Živi zidovi mogu ponuditi poboljšanu kvalitetu zraka, smanjenje buke te poboljšano zdravlje i dobrobit. Naše istraživanje sugerira da živi zidovi također mogu osigurati značajne uštede energije kako bi se smanjio ugljični otisak postojećih zgrada. Međutim, sada je potrebna daljnja optimizacija ovih sustava živih zidova kako bi se povećale koristi za okoliš i smanjili neki od troškova održivosti."

Izvor: Building and Environment