Zemlja i klima

Rastuća klimatska tjeskoba predstavlja značajnu prijetnju

N.B.

Razine ekološke anksioznosti - kroničnog straha od propasti okoliša - rastu, osobito među djecom i mladima, i vjerojatno će biti značajne i potencijalno štetne za pojedince i društvo, upozoravaju današnji stručnjaci iz BMJ-a.

Mala Rao i Richard A Powell kažu da zanemarivanje učinaka povećanja ekološke anksioznosti "riskira pogoršanje zdravstvenih i društvenih nejednakosti među onima koji su manje ili više osjetljivi na te psihološke utjecaje", dok će socioekonomski učinci, koji su još skriveni i nekvantificirani, "znatno povećati nacionalne troškove rješavanja klimatske krize."

Oni pozivaju čelnike da "prepoznaju predstojeće izazove, potrebu djelovanja sada i predanost neophodnu za stvaranje puta u sretniju i zdraviju budućnost, ne ostavljajući nikoga iza sebe".

Ukazuju na istraživanje dječjih psihijatara u Engleskoj provedeno 2020. godine koje pokazuje da više od polovice (57%) vidi djecu i mlade uznemirene zbog klimatske krize i stanja okoliša.

Nedavno međunarodno istraživanje klimatske tjeskobe kod mladih u dobi od 16 do 25 godina pokazalo je da psihološki (emocionalni, kognitivni, društveni i funkcionalni) tereti klimatskih promjena "duboko utječu na ogroman broj mladih ljudi u cijelom svijetu".

Ovi nalazi također nude uvid u to kako su emocije mladih ljudi povezane s osjećajima izdaje i napuštanja od strane vlada i odraslih, pišu. Smatra se da vlade ne odgovaraju na odgovarajući način, ostavljajući mlade ljude "bez budućnosti" i "čovječanstvo osuđeno na propast".

Pitaju se što je potrebno učiniti kako bi se ublažio porast razine klimatske tjeskobe?
"Najbolja šansa za povećanje optimizma i nade u ekološki zabrinutih mladih i starih osoba je osigurati im pristup najboljim i najpouzdanijim informacijama o ublažavanju klime i prilagodbi", objašnjavaju.

"Posebno su važne informacije o tome kako bi se mogli snažnije povezati s prirodom, pridonijeti zelenijim izborima na individualnoj razini i udružiti snage sa zajednicama i skupinama istomišljenika."

Zaključuju: "Klimatska kriza je egzistencijalna prijetnja i sa strahom od budućnosti ne može se u potpunosti riješiti sve dok se ne uspostavi zajednička ujedinjena globalna strategija za rješavanje temeljnog uzroka, globalnog zatopljenja i pružanje svima - osobito mladima i najugroženijoj zajednici - nada u bolju budućnost."

Izvor: The BMJ

Možda će vas zanimati