Jesu li klimatske promjene uzrokovale rat u Siriji?
U nedavno obavljenoj studiji u časopisu Proceedings of National Academy of Sciences, autori navode kako je dosad nezabilježena suša koja je pogodila Siriju od 2006. do 2010. godine bila jedan od glavnih uzroka nemira koji su započeli 2011. i, razvivši se u rat, odnijeli već više od 200 000 ljudskih života.
Ova je suša, tvrde istraživači Colin Kelly, Mark Cane i Yochanan Kushnir, dovela do nemira tako što je natjerala poljoprivrednike u gradove gdje su siromaštvo, problemi s vladom te niz drugih faktora stvorili napetu situaciju koja je eskalirala u proljeće 2011.
“Mi ne tvrdimo da je sama suša uzrokovala rat, već da je ona bila jedan od faktora koji je prelio čašu,” rekao je Richard Seager, klimatolog sa Sveučilišta Kolumbija. “A sama je suša pot-pomognuta isušivanjem regije sustavno provođenim od strane čovjeka.”
Klimatske promjene već prije bile povezivane s ratom
Ovo nije prvi puta da se klimatske promjene povezuju s ratom, iako dosadašnje studije nisu kvantificirale moguće utjecaje klimatskih promjena na rat(ove). Nemali broj istraživanja navodi kako visoke temperature i suše povećavaju mogućnost nasilja različitih dimenzija. Uz to, i neki novinari već su pisali o nedostatku vode kao važnom čimbeniku ratova u Siriji, Iraku i okolici.
Spomenuta je suša imala veliki utjecaj na poljoprivrednu regiju koja se proteže dijelovima Turske te većim dijelom Sirije i Iraka. Iako je ova regija, gdje je poljoprivreda započela prije nekih 12 000 godina, već prolazila kroz klimatske promjene, u posljednjih 100-tinjak godina prosječna je temperatura porasla za 1 do 1.2 stupnja Celzijusa, a količina padalina smanjena je za oko 10 posto.
Ovi su trendovi, kako pokazuje studija, usko vezani uz ljudsko djelovanje i ne mogu se, kako autori tvrde, pripisati prirodnim oscilacijama. Globalno zatopljenje oslabilo je vjetrove koji su donosili kišu tijekom kišnog razdoblja te povećalo isparavanje tla tijekom sušnog razdoblja. Sve to dovelo je do najveće dosad zabilježene suše koja bi, prema zaključku studije, teško bila moguća da ranije nisu započete dugotrajne promjene [od strane čovjeka].
Slični trendovi isušivanja primijećeni su na cijelom Mediteranu, i barem se djelomično pripisuju ljudskom djelovanju. Da stvar bude gora, prema izvješću panela za klimatske promjene, stanje na bliskom istoku još će se više pogoršati u nadolazećim desetljećima i to zahvaljujući djelovanju čovjeka.
Po čemu je onda Sirija posebna, ako se slični trendovi mogu primijetiti i drugdje (u okolici)? Broj stanovnika Sirije naglo je porastao u zadnjih 50-tak godina, sa 4 na 22 milijuna. Osim toga, pod strogom rukom vladajuće obitelji Assad, koja je poticala izvoz pamuka (pamuk zahtijeva mnogo vlage, nap.a.) te uslijed ilegalnog bušenja bunara za navodnjavanje, rezerve vode za sušna razdoblja značajno su smanjene, tvrdi koautor studije Shahrzad Mohtadi.
Mohtadi nastavlja da je lako vidjeti posljedice spomenutih promjena. Poljoprivredna proizvodnja, koja je činila četvrtinu BDP-a Sirije, pala je za trećinu. Na sjeveroistoku zemlje, krda domaćih životinja praktički su istrebljena, žito je poskupjelo 200% te se dramatično povećao broj oboljele djece kao posljedica loše ishrane. Gotovo 1.5 milijun ljudi preselilo je u gradove koji su ionako bili pretrpani izbjeglicama iz susjednog Iraka. Sve to, uz politiku vlasti koja je malo učinila da se taj kaos smiri, dovelo je do katastrofe kojoj smo svi svjedočili.
Demografska kretanja snažan pokretač i pokazatelj promjena
“Nagle demografske promjene mogu dovesti do nestabilnosti. Jesu li one bili glavni ili samo jedan od razloga rata teško je reći, no suša može dovesti do katastrofalnih posljedica ako već postoji nestabilno stanje u državi,” navode autori studije.
“Ova je studija prvi znanstveni rad koji tvrdi da klimatske promjene, uzrokovane djelovanjem čovjeka, već sada utječu na povećanje rizika od pojave socijalnih nemira i nasilja,” rekao je Solomon Hsiang, profesor sa Sveučilištu Kalifornija, koji se bavi proučavanjem klimatskih promjena i njihovom povezanošću sa sukobima.
“U to vrijeme [sukoba], svijet i regija prolazili su kroz mnoge promjene, od globalnog rasta cijene hrane do početka Arapskog proljeća, što je također moglo utjecati na sukob. No ova je studija u skladu s mnoštvom statističkih podataka koji jasno povezuju klimatske promjene s nasiljem i sukobima,” dodao je Marshall Burke, znanstvenik sa Sveučilišta Stanford, čiji su predmet istraživanja klimatske promjene i njihov utjecaj na poljoprivredu.
Izvor: Columbia