Izgladnjeli polarni medvjed uginuo uslijed rekordnog otapanja morskog leda

Sjeverni, bijeli ili polarni medvjed (Ursus maritimus) je životinja koja svojom veličinom izaziva strahopoštovanje. Najčešći način prehrane sjevernog medvjeda je lov, a njihov glavni plijen su tuljani. Zbog zagrijavanja dvaput bržeg od svjetskog prosjeka dolazi do ubrzanog nestajanja ledenjaka na Arktiku te je ozbiljno ugrožena budućnost polarnih medvjeda koji žive, love i razmnožavaju se na santama leda. Svjetski fond za zaštitu prirode, WWF, proglasio je 2013. godinu međunarodnom godinom polarnih medvjeda, obilježivši tako i 40. godišnjicu Ugovora o zaštiti sjevernog medvjeda koji je potpisalo pet zemalja.

Klimatske promjene smanjile su količinu morskog leda na Arktiku do rekordno niskih razina u posljednjih godinu dana i dr. Ian Stirling, koji proučava medvjede skoro 40 godina, tvrdi da je to prisililo životinje da lutaju nadaleko i naširoko u, konačno neuspješnoj, potrazi za hranom.

Izgladnjeli polarni medvjed pronađen je mrtav u Svalbardu kao „nešto više od kosti i kože“, uginuo zbog nedostatka morskog leda na kojem love tuljane, kazao je poznati stručnjak za polarne medvjede.

„Iz ležećeg položaja u kojem je medvjed pronađen čini se da je jednostavno izgladnio, srušio se i umro“, rekao je Stirling. „Nije bilo naznaka preostalih masti, sveden je samo na nešto više od kosti i kože.“

Medvjeda su u travnju pregledali znanstvenici s Norwegian Polar Institute na južnom dijelu Svalbarda, otoka arktičkog arhipelaga, i bio je zdrav. Isti medvjed bio je na istom mjestu i u proteklih nekoliko godina, što upućuje na to da otkriće njegova tijela 250 km dalje, na sjeveru Svalbarda, predstavlja neobičan pomak od njegovog uobičajenog prostora. Medvjed je vjerojatno slijedio fjordove unutrašnjosti koji su vodili sjeverno, što znači da je možda prešao duplo ili trostruko više od te udaljenosti.

Polarni medvjedi hrane se gotovo isključivo tuljanima i trebaju morski led da uhvate svoj plijen. No, 2012. zabilježena je najniža razina morskog leda na Arktiku. Prond Robertson, s Norwegian Meteorological Institute, kaže: „Do lomljenja leda oko Svalbarda u 2013. je došlo brzo i jako rano.“ Rekao je da je proteklih godina područje oko otoka bilo siromašno ledom: „Topla voda ušla je u zapadne fjordove 2005./06. i otada se nije pomaknula.“

Stirling iz Polar Bears International, a ranije i s University of Alberta i Canadian Wildlife Service, rekao je: „Većina fjordova i među-otočnih kanala u Svalbardu nije se normalno zaledila prošle zime pa tako mnogo potencijalnih područja, poznatih po tome što medvjedi ondje love tuljane u proljeće, nije bilo produktivno kao u normalne zime. Rezultat toga bio je da je medvjed vjerojatno otišao u potragu za hranom na neko drugo područje, što je ispalo neuspješno.“

Istraživanje objavljeno u svibnju pokazalo je da gubitak leda šteti zdravlju, uspjehu razmnožavanja i veličini populacije polarnih medvjeda s Hudson Bayu u Kanadi, jer provode više vremena na kopnu čekajući da se more zaledi. Drugo istraživanje pokazalo je da je težina polarnih medvjeda u opadanju. U veljači su stručnjaci za polarne medvjede objavili članak kojim se utvrđuje da brzi gubitak leda nudi opcije kao što je ona da ljudi hrane izgladnjele medvjede kako bi se zaštitilo 20.000-25.000 životinja, koliko se misli da ih je preostalo.

Međunarodni savez za očuvanje prirode, IUCN, tvrdi da su od ukupno 19 populacija polarnih medvjeda oko Arktika podaci dostupni samo za njih 12. Od tih 12, osam je u opadanju, tri su stabilne a jedna u porastu.

IUCN predviđa da će povećano smanjenje leda značiti gubitak između trećine i polovine polarnih medvjeda u sljedeće tri generacije, tj. oko 45 godina. No, američka i ruska vlada objavile su u ožujku da gubitak leda brži od očekivanog može značiti da su dvije trećine već izgubljene.

Pripisivanje jednog incidenta na klimatske promjene moglo bi biti sporno, ali Douglas Richardson, šef žive zbirke Highland Wildlife Park, blizu Kingussia, rekao je: „Ne radi se o samo jednom medvjedu. Sve je veći broj medvjeda u takvom stanju: ne skladište dovoljno masti kako bi lako preživjeli ljeto. Ovaj polarni medvjed najnoviji je dokaz o utjecaju klimatskih promjena.“

Gubitak leda uslijed klimatskih promjena „apsolutno je, kategorički i bez pitanja“ uzrok pada populacija polarnih medvjeda, rekao je Richardson. Tvrdi da 16 nije prevelika starost za divljeg muškog polarnog medvjeda, koji obično živi do ranih dvadesetih. „Možda je bila neka skrivena bolest, ali bio bih iznenađen da se ovdje radi o ičemu drugom osim izgladnjivanju“, rekao je. „Nakon što polarni medvjed dostigne zrelost, gotovo je neuništiv.“

Jeff Flocken, s International Fund for Animal Welfare, tvrdi: „Iako je teško pripisati jednu smrt kao posljedicu klimatskih promjena, ne može biti jasnije da drastične i dugoročne promjene na njihovom arktičkom staništu prijete opstanku polarnih medvjeda. Prijetnja gubitka staništa zbog klimatskih promjena, pogoršana neodrživim ubijanjem za komercijalne svrhe u Kanadi, mogla bi dovesti do propasti jedne od najlegendarnijih svjetskih životinja, a to bi bila prava tragedija.

WWF i Coca-Cola udružili su snage u zajedničkoj kampanji „Arctic Home“ čiji je cilj podizanje svijesti i prikupljanje sredstava za očuvanje Arktika, a time i osiguranja pozitivne budućnosti polarnih medvjeda: http://www.arctichome.hr/home.

Izvor: The Guardian