Sredozemna medvjedica snimljena kamerom kod otoka Cresa

Najčešća javnosti poznata opažanja sredozemne medvjedice napravljena su u području Premanture i rta Kamenjak u Istri. Posljednje opažanje ove zaštićene vrste zabilježili su istraživači Plavog svijeta Instituta za istraživanje i zaštitu mora prije nekoliko dana, točnije 24. lipnja ove godine tijekom istraživanja u sjevernom Jadranu.

Pojavljivanje sredozemne medvjedice (Monachus monachus) u akvatoriju Kvarnera i Kvarnerića prvi puta je zabilježeno u lipnju 2005. godine kada su je istraživači Plavog svijeta identificirali na fotografijama snimljenim u blizini otoka Silbe te kasnije na snimkama HTV-a napravljenim na Malim Srakanama. Unatoč brojnim dojavama o opažanjima u Jadranu tijekom posljednjih desetljeća, upravo su to bila prva fotografijama i snimkama potvrđena opažanja sredozemne medvjedice u Jadranu.

Od tada Plavi svijet redovito prati opažanja ove vrste u području sjevernog Jadrana, točnije u akvatoriju od Pule i rta Kamenjak do Raba i Lošinja. U suradnji sa dr.sc. Giuliom Mo i kolegama iz talijanskog državnog Instituta za zaštitu i istraživanje okoliša (ISPRA, Rim), koji se bave istraživanjem sredozemne medvjedice u Mediteranu, temeljem fotografija sa Punta Verudele još u studenom 2005. utvrđeno je kako se u području pojavila vjerojatno odrasla ženka. Na osnovu dostupnog foto i video materijala provedeno je foto-identifikacijska analiza koja upućuje da se u nekim opažanjima radi o istoj životinji koja se nastanila u navedenom području. Također, prostornom i vremenskom analizom opažanja potvrđenih snimkama utvrđeno je kako na tom prostoru zasigurno boravi jedna životinja.

Najčešća javnosti poznata opažanja sredozemne medvjedice napravljena su upravo u području Premanture i rta Kamenjak u Istri. Međutim unatoč uvriježenom mišljenju kako obitava uglavnom u tom području, ovisno o stanju u okolišu, uznemiravanju, raspoloživosti plijena itd., sredozemna medvjedica mijenja mjesto na kojem se odmara i u kojem boravi. S ciljem utvrđivanja mogućih boravišta i odmorišta u području Kvarnera i Kvarnerića, u suradnji s Državnim zavodom za zaštitu prirode, Plavi svijet je 2006. proveo istraživanje staništa. Rezultati su upućivali da postoji nekoliko pogodnih lokaliteta, a opažanja medvjedice redovito se bilježe u širem području Kvarnera i Kvarnerića.

Posljednje opažanje zabilježili su istraživači Plavog svijeta Instituta za istraživanje i zaštitu mora 24. lipnja ove godine tijekom istraživanja dobrih dupina u sjevernom Jadranu. Sredozemnu medvjedicu snimili su podvodnom kamerom uz zapadnu obalu otoka Cresa. Ove snimke, koliko je poznato, prve su podvodne snimke sredozemne medvjedice u Jadranu. Snimljena životinja je najvjerojatnije odrasla ženka dužine oko 2.30 m, a analizom fotografija utvrđeno je da se radi o životinji koja je tijekom 2010. opažena i u području rta Kamenjak. Ovom prilikom jedinka je bez straha prilazila plovilu koje je slobodno plutalo sa ugašenim motorom.

Slike i video pogledajte na stranici Plavoga svijeta sredozemna medvjedica

Snimka udruge Plavi svijet

Pregledom terena utvrđeno je kako je životinja koristila podmorsku spilju kao mjesto za odmor. Spilja u koju je ulazila, nema plažu niti dio izdignut iznad površine mora na koji bi mogla izaći kako bi se odmorila ili sklonila od znatiželjnih pogleda. Ne postoji ni zrakom ispunjena komora u kojoj bi se mogla dulje vrijeme zadržavati i disati. Tom prilikom zabilježeno je jedinstveno ponašanje, nikad do sada zabilježeno u Jadranu i rijetko spominjano u Mediteranu. Naime, sredozemna medvjedica je prilikom odmaranja ležala na dnu zatvorenih očiju. Da bi udahnula, u pravilnim je intervalima od nekoliko minuta izlazila na površinu, udisala zrak te se vraćala u spilju gdje je nastavljala „spavati" na muljevito pjeskovitom dnu u kojem se jasno vidio obris njenog tijela.

Ovakvo ponašanje zabilježeno je kod drugih vrsta tuljana koji "spavaju" plutajući uz površinu mora držeći samo nosnice iznad površine ili kao ova medvjedica, pod morem, ulazeći i u REM fazu spavanja. Međutim, u ovom slučaju ovakvo ponašanje može upućivati na činjenicu da joj područja na kojima nema uznemiravanja, a na kojima životinja može izaći i leći na plažu, nisu dostupna.

Sredozemna medvjedica jedan je od najugroženijih morskih sisavaca te vjerojatno najrjeđi tuljan na svijetu. Broj preživjelih predstavnika ove vrste procjenjuje se na ukupno svega 500-600 jedinki koje uglavnom obitavaju u dvije veće populacije - jednoj u području sjeveroistočnog Mediterana (Grčka, Turska, Cipar) i drugoj u području sjeveroistočnog Atlantika (Cap Blanc uz obale zapadne Afrike i Mauritanije i otočje Desertas u arhipelagu Madeire). Na žalost, u drugim dijelovima nekadašnjeg područja obitavanja ove vrste ona se može smatrati regionalno izumrlom vrstom. Zbog velike udaljenosti i prostorne izoliranosti mediteranske i atlantske populacije izmjena gena veoma je ograničena što opstanak vrste dodatno ugrožava.

U Hrvatskoj sredozemna medvjedica je nestala sredinom 60-tih godina kada su ulovljeni posljednji primjerci te se od tada ne bilježi razmnožavanje već samo povremena opažanja primjeraka koji dolaze iz Sredozemlja. Na žalost, ova opažanja za sada su samo podsjetnik na činjenicu da su razne ljudske aktivnosti - lov i ubijanje, prelov ribe, gradnja i urbanizacija u priobalju, uznemiravanje i zagađenje - toliko promijenili okoliš da u njemu danas za sredozemnu medvjedicu gotovo više nema mjesta. Upravo zbog toga sredozemna medvjedica kao svoja obitavališta izabire izolirane i nepristupačne morske spilje i plaže, a možda je upravo to razlog zbog kojeg se jedinka opažena uz obalu Cresa opredijelila na zadržavanje u špilji s isključivo podzemnim pristupom.

Iako dosadašnja obrada materijala snimljenog u području sjevernog Jadrana ukazuje na međusobnu sličnost opaženih jedinki, posebice npr. fotografije snimljene na rtu Kamenjak 2010. i nove snimljene uz obale Cresa, kvaliteta dostupnih fotografija i neujednačeni način prikupljanja informacija još uvijek nam ne omogućavaju sigurno utvrđivanje ukupnog broja jedinki koje boravi u Jadranu.

Sredozemna medvjedica je kao vrsta znanstveno opisana po primjerku ulovljenom na Cresu 1779. godine. Kako bismo s vremenom uspjeli utvrditi broj jedinki koje borave u Jadranu i možda u budućnosti pratili njihov „povratak kući", iz udruge mole svoje susrete (i po mogućnosti fotografije i snimljeni video) dojavite/dostavite na: Plavi svijet, Kaštel 24, 051 604666 ili info@plavi-svijet.org.

Izvor: Plavi svijet