Znanstvenici otkrili kako isključiti autoimune bolesti
Znanstvenici su došli do važnog otkrića u borbi protiv autoimunih bolesti, npr. multiple skleroze, tako što su otkrili kako zaustaviti stanice da napadaju zdravo tjelesno tkivo.
Istraživači sa Sveučilišta u Bristolu su otkrili kako agresivne stanice pretvoriti u stanice koje štite od bolesti i promijeniti dotadašnje stanje u organizmu kada je imunološki sustav greškom uništavao vlastito tkivo. Studija, koju financira Wellcome Trust, objavljena je u časopisu Nature Communications.
Znanstvenici se nadaju da će posljednje otkriće dovesti do široko rasprostranjene upotrebe specifične imunoterapije koja koristi antigen u liječenju mnogih autoimunih poremećaja, uključujući multiplu sklerozu, dijabetes tipa 1, Gravesovu bolest i sustavni eritematozni lupus.
Samo od multiple skleroze u Ujedinjenom Kraljevstvu oboljelo je 100 000 ljudi, a u cijelom svijetu 2,5 milijuna. Znanstvenici su odabrano ciljali stanice koje uzrokuju autoimune bolesti tako što su im umanjili agresivnost prema vlastitom tkivu, pri čemu su ih pretvorili u stanice koje mogu štititi od bolesti.
Takvo se pretvaranje prethodno primjenjivalo za liječenje alergija, a poznato je kao smanjivanje osjetljivosti, ali se pretvaranje stanica u liječenju autoimunih bolesti tek od nedavno može koristiti.
Istraživači iz Bristola su sada otkrili kako raspored dijelova proteina koje su inače meta napada vodi do „ispravljanja“ autoimunog odgovora. Najvažnije je da njihov rad otkriva kako se postiže učinkovito liječenje postepenim povećanjem količine ubrizganih antigenskih dijelova.
Kako bi saznali kako ova vrsta imunoterapije djeluje, znanstvenici su detaljno proučili unutrašnjost imunološke stanice kako bi vidjeli koji se geni i proteini aktiviraju i gase liječenjem.
Otkrili su promjene u obliku gena koje im pomažu objasniti kako učinkovito liječenje vodi do pretvaranja agresora u stanicu koja štiti. Takav ishod treba ponovno uspostaviti vlastitu podnošljivost gdje pojedinačni imunološki sustav ignorira vlastito tkivo, ali ostaje potpuno naoružan kako bi ga zaštitio od infekcije.
Krivim ciljanjem stanica takav imunoterapeutski pristup izbjegava potrebu za imuno-supresorima koji su povezani s neprihvatljivim nuspojavama kao što su infekcije, nastanak tumora i raspad prirodnih upravljačkih mehanizama.
Profesor David Wraith, voditelj istraživanja, je rekao: „Uvid u molekularnu osnovu specifičnom imunoterapijom pruža uzbudljive nove prilike za poboljšanje odabira u pristupu liječenju, a daje nam vrijedne signale kojima možemo mjeriti učinkovito liječenje. Ti pronalasci daju važne implikacije za mnoge pacijente koji pate od autoimunih stanja koja je trenutno teško liječiti.“
Ovakav pristup liječenju, koji bi mogao poboljšati kvalitetu života milijunima ljudi na svijetu, trenutno razvija biotehnološka firma Apitope, ogranak Sveučilišta u Bristolu.
Izvor: University of Bristol