Melatonin kao novi lijek za multiplu sklerozu?
Ljudi koji pate od nesanice, ali i svjetski putnici i putoholičari koriste melatonin – hormon koji regulira biološki sat tijela – kako bi lakše zaspali i dobili koju minutu sna više.
Međutim, novo je istraživanje pokazalo da bi taj „hormon spavanja“ mogao pružiti olakšanje pacijentima oboljelima od multiple skleroze (MS), opasnog neurološkog poremećaja koji se u vrlo kratkom roku može iz remisije pretvoriti u napade koji traju danima, mjesecima, pa čak i godinama.
Multipla skleroza rijetka je bolest u kojoj imunosne stanice tijela napadaju neurone izjedajući njihov zaštitni, masni sloj. Taj sloj, mijelinska ovojnica, izolira dio neurona koji šalje signale – baš poput fleksibilne plastike kojom se izoliraju i štite telefonski kabeli. Kod pacijenata s multiplom sklerozom, oštećena ovojnica onemogućuje međustaničnu komunikaciju, tako napadajući vid, ravnotežu i mišićnu koordinaciju tijela, istovremeno narušavajući pamćenje i razmišljanje.
Glavni uzrok multiple skleroze još je uvijek nepoznat. Znanstvenici smatraju kako bi okolinski faktori poput niske razine vitamina D, pretilost ili pak virusna infekcija mogli biti uzrok.
Promjene godišnjih doba mogući su uzrok napada MS
Jedan od okolinskih faktora koji uzrokuju MS mogle bi biti i promjene godišnjih doba. Mauricio Farez, neurolog s Instituta za neurološka istraživanja Raúl Carrea u Buenos Airesu, i njegovi kolege posumnjali su upravo na to uočivši kako je broj napada uzrokovanih multiplom sklerozom manji tijekom jeseni i zime – godišnjih doba kad je proizvodnja melatonina na vrhuncu.
Razine melatonina ovise o izloženosti suncu, a promjene godišnjih doba izazivaju oscilaciju hormona –tijekom jeseni i zime, kada je manje sunca, razina melatonina se povisuje, a tijekom proljeća i ljeta, s povećanjem količine dnevna sunčeva svjetla, razina melatonina se smanjuje.
Kako bi testirali „sezonski“ utjecaj melatonina na pacijente s multiplom sklerozom, istraživači su godinu dana motrili 139 pacijenata, prateći pritom stope povratka i remisije bolesti te razine malih 6-SM molekula u melatoninu.
Istraživači su utvrdili kako su stope povratka napada tijekom jeseni i zime bile 32% manje nego što je to u ostatku godine, kada razina melatonina u tijelu nije toliko visoka.
Smatrajući kako u tome ključnu ulogu ima imunosni sustav, znanstvenici su pretpostavili kako je porast u razini melatonina doveo do porasta u obrambenim tijelima znanima kao T-regulatorne stanice, koje izlučuju zaštitne proteine koji pak abnormalne imunosne stanice drže pod kontrolom. Istovremeno, melatonin aktivira i protein koji blokira proizvodnju štetnih T-stanica. Istraživači su svoju hipotezu potvrdili testiranjem na miševima - kada su povisili razinu melatonina u tijelima glodavaca, oni su povećali proizvodnju zaštitnih T-stanica te smanjili koncentraciju štetnih stanica. Istraživači su slične rezultate ustanovili i testiranjem na ljudskim stanicama u laboratoriju.
„Naše je istraživanje otkrilo nešto što u pogledu utjecaja okoline na multiplu sklerozu nije bilo poznato“, rekao je koautor projekta Francisco Quintana, neurolog Centra za neurološke bolesti Ann Romney u Birgham bolnici u Bostonu.
„Još uvijek imamo mnogo posla“
Iako je ovo otkriće korak u pravom smjeru, poveznici između melatonina i imunosnog sustava još uvijek nedostaju neki ključni detalji. Istraživači tek moraju objasniti kako, na primjer, pomoćne T-stanice štite mijelinsku ovojnicu od pogrešno usmjerenih imunosnih napada. Farez je rekao kako će njegove kolege i on taj proces dalje istraživati.
Međutim, drugi su istraživači pozvali na oprez tvrdeći da je opasno zadubiti se u jedan jedini mehanizam ove ekstremno komplicirane bolesti. „Ova je grupa entuzijastična o ulozi [abnormalne stanice] Th17, pa i ja sam, no to je samo dio priče,“ rekao je Lawrence Steinman, neurolog specijaliziran za MS sa Sveučilišta Stanford u Palo Altu u Kaliforniji.
Stručnjaci također tvrde da bi nadolazeća klinička istraživanja trebala ciljati na veću, inkluzivniju populaciju. Postojeće je istraživanje u obzir uzelo samo pacijente iz Buenos Airesa. Farez tvrdi kako je raznovrstan geografski uzorak bitan kako bi se moglo tvrditi da melatonin ima jednake utjecaje i na pacijente koji žive na područjima s različitim količinama „sezonskog“ sunčevog svijetla.
Međutim, glavna preokupacija tima nije samo geografsko postavljanje istraživanja. Njihova su preokupacija mogući utjecaji objave rezultata takvog istraživanja. Naime, melatonin je naširoko legalno dostupan kao sredstvo za spavanje, a istraživači brinu da bi neki pacijenti multiple skleroze mogli početi taj hormon koristiti kao dodatni lijek.
„Ne želimo da pacijenti pogrešno interpretiraju naše rezultate“, rekao je Farez. „Iako je to vrlo dobro istraživanje, s velikom količinom podataka, još uvijek imamo mnogo posla.“
Upozorenje: Ovaj članak kao i sve poveznice u njemu su informativne prirode i za uzimanje bilo kakvih lijekova ili dodataka prehrani posavjetujte se sa svojim liječnikom.