Vježbanjem i meditacijom možemo postati bolje osobe

Koliko ste puta rekli sebi da ćete biti bolja osoba, pa se ipak niste promijenili? Je li vam bilo žao što ste propustili priliku da prema drugima budete ljubazni i da im pomognete? Meditirate li kako biste se opustili, ili samo legnete pred ekran i zaspete, a ujutro se probudite isti kao jučer?

Ako je odgovor i na jedno od ovih pitanja potvrdan, obradovat će vas vijest da su znanstvenici sada pronašli način na koji vježbanjem možete postati postati bolja osoba, ali i pomoći si u borbi protiv stresa i depresije. U mozgu dolazi do promjena zbog kojih ćete biti bolji prema drugima, a samim time se i osjećati bolje. 

Greške u ponašanju

U odnosu s ljudima za koje ne znamo hoćemo li ih više sresti najčešće imamo dva izbora. Jedan ima veće, a drugi manje posljedice.

Naime, radi se o tome da prema nekome nismo ljubazni, niti mu želimo učiniti neku uslugu koja bi mu bila od pomoći jer vjerujemo da tu osobu više nećemo sresti te da od nje u životu nećemo imati nikakve koristi. Odlučujemo se za ono što nama više odgovara, zanemarujući potrebe drugih. Međutim, posljedica koja može biti rezultat ovakvog ponašanja može biti loša za nas kada se ispostavi da se odnos s tom istom osobom nastavlja te da nam ona neće pomoći kada nama to bude potrebno.

S druge strane, ljubazni smo prema nekome i pomažemo mu čak i kada to ne želimo jer mislimo da će se kontakt s tom osobom nastaviti. Kada se to ne dogodi, naš gubitak nije velik i ne plaćamo veliku cijenu za svoje ponašanje, a uradili smo lijepu stvar. 

Kako izazvati sažaljenje prema ljudima u nevolji?

Znanstvenici sa Sveučilišta Wisconsin-Madison su koristili metodu posredovanja u izazivanju sažaljenja kod ljudi. To je stara tehnika koju su koristili budisti kako bi uzrokovali osjećaj brige za ljude koji pate. Zanimalo ih je mogu li ljudi naučiti i navježbati sažaljenje, a došli su do saznanja da je to itekako moguće!

Zahvaljujući ovom sustavnom pristupu otkrili su da ljudi mogu ojačati „mišić“ za sažaljenje i osjećati potrebu da pomognu drugima, čak i ako inače nisu suosjećajni, te su smislili vježbu kojom bi se to postiglo. Poredili su ljude koji su prošli tu vježbu s ljudima koji su prošli vježbu kognitivnog preispitivanja (tehnika kojom ljudi uče kako preispitati i preoblikovati misli kako bi se osjećali bolje i imali pozitivniji stav). 

Rast broja altruističnih ljudi

Sudionici eksperimenta na Internetu su igrali igru gdje su mogli potrošiti svoj vlastiti novac kako bi pomogli nekome kome je potreban. Ljudi koji su vježbom razvijali osjećaj sažaljenja su češće trošili svoj novac kako bi pomogli nekome nego oni koji su prošli vježbu kognitivnog preispitivanja.

Slike funkcionalne magnetske rezonancije mozga prije i poslije vježbe su pokazale kako su ljudi koji su vježbu prošli, dok su gledali slike koje prikazuju ljudsku patnju, imali osjećaj sažaljenja prema ljudima na slikama upravo jer su koristili naučene i izvježbane vještine. Na dobivenim slikama primijećena je povećana aktivnost u određenim dijelovima mozga nakon što bi ljudi osjetili sažaljenje.

Znanstvenici tvrde kako su ljudi koji su prošli vježbu ljubaznosti naučili upravljati svojim osjećajima kako bi ljudi kojima je potrebna pomoć nju i pružili.

Rezultati njihovog istraživanja pokazali su kako se osjećaj sažaljenja može izvježbati da bi se javljao češće. Izuzetno je značajno i da su se promjene na mozgu očitovale nakon samo sedam sati vježbanja.

Na osnovu svih ovih podataka znanstvenici mogu smisliti vježbe kojima bi se djeci pomoglo da upravljaju svojim emocijama, pri čemu bi se značajno smanjilo zlostavljanje među vršnjacima.

Znanstvenici će još raditi na usavršavanju ovih vježbi, a nadamo se da ćemo u skoroj budućnosti svi imati priliku uz malo vježbe postati bolje osobe. Znamo da učinjeno dobro djelo i nama predstavlja veliko zadovoljstvo i ispunjava nas više nego kada nama netko pomogne. Time se možemo boriti i protiv stresa i dobiti snagu za dalju borbu u svakodnevnom životu. 

Kako sebi pomoći vježbanjem?

Pored toga što osjećaj učinjenog dobrog djela nama pomaže da se osjećamo bolje i korisnije, u borbi protiv „modernih bolesti“ kao što su stres, depresija i nervoza učinkovitim se pokazalo meditiranje.

U istraživanju provedenom na sveučilištu John Hopkins meditiranje je ispitanicima pružilo olakšanje pri depresiji i nervozi koje se može izjednačiti s olakšanjem nakon uzimanja antidepresiva,  s tim da se nije radilo o naprednim slučajevima oboljenja. Znanstvenici su proučavali stupanj do kojeg su se simptomi mijenjali kod ljudi kojima su dijagnosticirana razna medicinska stanja (npr. nesanica). 

Budistička metoda samosvijesti

Budistička metoda meditacije koja zahtijeva najveći stupanj usredotočenosti uma koristi se kako bi se vježbalo usmjeravanje pažnje u točno određenom trenutku. Znanstvenici su je koristili kako bi pacijentima omogućili da se riješe stresa i boli. Istraživanje je provedeno na 3 515 ispitanika koji su meditirali a bolovali su od raznih fizičkih i mentalnih bolesti kao što su depresija, stres, nervoza, nesanica, diabetes, bolesti srca, rak i kronični bolovi. Poslije osam tjedana programa meditacije napredak je uočen kod pacijenata s nervozom, depresijom i bolovima, ali napredak nije bio značajan kada su proučili razinu stresa i kvalitetu života ispitanika. Nakon šest mjeseci meditacije, napretka je bilo sve više i više. Dokazano je da meditacija nije imala ni jedan štetan učinak. 

Što je uopće meditacija?

Meditacija seže daleko u prošlost tradicije istočnih zemalja, a i u zapadnijim zemljama je sve više rasprostranjena posljednjih 30 godina. Mnogi ljudi misle da meditirati znači samo sjediti i ništa ne raditi. To naravno nije istina – meditacija je aktivno vježbanje uma kojim se jača svijest. Razni programi meditacije imaju različite ciljeve.

Vrsta meditacije korištena u navedenom istraživanju najviše obećava i vježba se 30 – 40 minuta na dan. Naglašava se prihvaćanje osjećaja i misli bez osude, kao i opuštanje tijela i uma. Važno je napomenuti da se uz meditaciju veže placebo efekt. Mnogi pacijenti misle da im je bolje, te im stoga i bude bolje. Placebo efekt nije jedini razlog zašto su se ispitanici osjećali bolje i riješili simptoma koji su im smetali, razlog tome je što meditacija uistinu opušta i tijelo i um a ujedno jača svijest zbog čega nam je lakše upravljati stresom i bolje djelovati prod pritiskom kojem smo u današnjem svijetu često izloženi. Ako znamo kako, meditirati možemo i sami kod kuće, ne košta ništa i ne uzima puno vremena a ima značajan učinak na naše zdravlje i pomaže nam da se borimo s problemima svakodnevice!

Izvori: DailyMail, Johns Hopkins Medicine