Srce u Petrijevoj posudi
Izrada novog tkiva umjesto presađivanje srca: na Tehničkom sveučilištu u Beču razvijene su tvari koje omogućuju stvaranje potpuno funkcionalnih srčanih stanica.
Oštećena koža zaraste brzo, dok mrtvo srčano tkivo nema taj proces. To je razlog zašto srčani zastoj često dovodi do teških dugoročnih problema. Na Tehničkom sveučilištu u Beču, razvijene su kemijske tvari koje pretvaraju vlastite tjelesne matične stanice u funkcionalne, kucajuće srčane stanice. Ovo otkriće moglo bi otvoriti vrata novim vrstama regenerativne medicine.
Kucajuće srčane stanice u laboratoriju
Embrijske matične stanice se mogu razviti u bilo koju vrstu tkiva. Odrasle matične stanice se još uvijek mogu pretvoriti u različite vrste stanica, ali je njihov diferencijacijski potencijal značajno smanjen. "Mehanizmi koji utječu na diferencijaciju matičnih stanica u tkivima su još uvijek daleko od toga da budu u potpunosti shvaćeni", kaže profesor Marko Mihovilovic iz Tehnološkog sveučilišta u Beču. Međutim, njegova istraživačka grupa je sada uspjela sintetizirati tvari koje kontroliraju proces diferencijacije. Matične stanice mogu biti pretvorene u srčane stanice koje s vremenom počinju kucati u Petrijevoj posudi.
"Zna se da različite tvari utječu na razvoj srčanog tkiva. Sustavno smo sintetizirali i testirali tvari s kardiogenim potencijalom", kaže Thomas Lindner, doktorski student na Tehničkom sveučilištu u Beču. Te kemikalije su tada testirane na matičnim stanicama miševa na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Beču. "Novi triazinskih derivati koje smo koristili su puno učinkovitiji kod pretvaranja matičnih stanica u srčane stanice od bilo koje druge tvari koju smo prije testirali", kaže Marko Mihovilovic. Tim iz Tehničkog sveučilišta u Beču je već patentirao novu metodu.
Izrada opreme za molekule
Ključna prednost metode razvijene na Tehničkom sveučilištu Beč je njena fleksibilnost. "Naše modularne sintetičke strategije poput igranja Lego kockicama. Vrlo visok stupanj složenosti se može postići slaganjem vrlo jednostavnih građevnih blokova", kaže Marko Mihovilovic. Mnogo raznih varijacija tvari može biti proizvedeno bez razvijanja novih sintetičkih metoda za svaku tvar.
Na rubu Nove medicine
Sada je cilj da se ovaj farmakološki alat pretvori u farmaceutski lijek za ljude. "Ključno je otkriti točan način djelovanja. Želimo znati, na molekularnoj razini, kako naši triazinski derivati utječu na razvoj stanica", kaže Mihovilovic.
"Mi želimo otvoriti vrata potpuno novoj vrsti regenerativne medicine", rekao je Marko Mihovilovic. "U ovom trenutku dominira transplantacijska medicina, ali bi bilo puno bolje da se tkivo stvara u laboratoriju, s pacijentovim vlastitim DNA, tako da bi opasnost od odbacivanja tkiva bila potpuno eliminirana."
Ne mora samo diferencijacija matičnih stanica u tkivima biti pod utjecajem kemijskih signala. Također je moguće da se ide u suprotnom smjeru i vratiti diferencirane stanice natrag u pluripotentne stanice koje se mogu pretvoriti u različite vrste tkiva. "Naša vizija je da se uzmu stanice koje je lako izvući, kao što su stanice kože, i da ih se tretira s koktelom različitih kemikalija, stvarajući novo tkivo", kaže Mihovilovic. Sintetička kemija će pomoći u prevladavanju problema loše regeneracije srčanog tkiva. Ako se terapija može primijeniti na ljude, kvaliteta života pacijenata bi se mogla dramatično povećati, a zdravstveni troškovi bi mogli biti smanjeni.