Novi oblik liječenja tinitusa pomaže u nošenju s fantomskom bukom
Pacijenti koji boluju od tinitusa čuju fantomsku buku te ih to zvonjenje u ušima ponekad toliko ometa da se ne mogu koncentrirati. Prema najnovijim istraživanjima, novo liječenje ne smanjuje percepciju buke, nego pomaže da se pacijenti bolje nose s njom u svojoj svakodnevici.
Pilot istraživanje Medicinskog fakulteta Sveučilišta Washington u St. Louisu pokazalo je da su pacijenti koji su prolazili računalnu kognitivnu obuku te usto uzimali lijek D-cikloserin doživjeli veća poboljšanja u nošenju sa svakodnevicom nego pacijenti koji su prolazili istu kognitivnu obuku, ali su dobivali placebo. Znanstvenici upozoravaju da je istraživanje bilo manjeg opsega, sa svega 30 pacijenata. Studija je objavljena 30. listopada u časopisu JAMA Otolaryngology-Head & Neck Surgery.
„Pretpostavljamo da se i problemi i rješenja tinitusa nalaze u mozgu", izjavio je glavni istraživač, profesor otorinolaringologije, dr. Jay F. Piccirillo.
„Ne znamo što izaziva zujanje. Mnogi ljudi koji pate od tinitusa doživjeli su traumu uha ili gubitak sluha, no nisu svi. Međutim, mnogi ljudi s ozljedama uha ili gubitkom sluha ne pate od tinitusa."
Obje su skupine prošle jednaku kognitivnu obuku s računalnim vježbama koje se temelje na poboljšanju obrade zvuka, govora i pamćenja.
D-cikloserin potiče neuroplastičnost
Piccirilla i njegove kolege zanimalo je može li lijek pomoći pacijentima da iskuse potencijalne prednosti kognitivne obuke brže nego što bi ih iskusili uz placebo. Pokazalo se da D-cikloserin potiče neuroplastičnost, stanje u kojemu je mozak podložniji promjeni, bilo da je riječ o suzbijanju iracionalnih strahova ili poboljšanju koncentracije, pažnje ili izvršnih funkcija, niz psihičkih procesa koji upravljaju zadacima poput planiranja, organiziranja, rješavanja problema i donošenja odluka.
D-cikloserin izvorno je razvijen kao antibiotik te se još uvijek propisuje za rezistentnu tuberkulozu. Odnedavno se koristi u psihijatrijskoj njezi kao pomoć pri liječenju fobija te kao lijek protiv anksioznosti. Pretpostavlja se da bi lijek mogao pojačati učinkovitost treninga mozga kako bi pacijenti mogli zanemariti tinitus, čak i ako bi zujanje i fantomska buka i dalje bili prisutni.
„Kod ljudi koji ne mogu zanemariti tinitus postoji dokaz da neke moždane mreže, uključujući područja mozga zadužena za pažnju, izvršne funkcije i emocije, ne funkcioniraju dobro", izjavio je Piccirillo. „Mi smatramo da kognitivna terapija pomaže pacijentima da promijene moždane „vijuge", što bi im moglo pomoći da odvrate pažnju od tinitusa."
Prema tome, Piccirilla i njegove kolege zanima može li lijek koji potiče mozak na preustroj pomoći pacijentima da prije iskuse prednosti kognitivnog treninga.
Mozak treba izazov
„Kako biste izmijenili mozak, morate mu dati izazov", izjavio je Piccirillo. „Ako je izazov pretežak, odustat ćete. No, ako je prejednostavan, postat će vam dosadno. Uz vježbe kognitivnog treninga, program je osmišljen tako da se prilagodi težini kako bi pacijenti odgovarali ispravno oko 80% vremena. Program postaje teži kako pacijenti napreduju, ali uvijek su na pragu od oko 80%. Ideja je ta da će pacijenti uz D-cikloserin učinkovitije napredovati kroz program treninga."
Piccirillo to uspoređuje s poticanjem ljudi na odlazak u teretanu. Ako pacijenti uz trening osjete bolji napredak, vjerojatnije je da će se nastaviti držati vježbanja.
„Mnogo je dokaza o tome da D-cikloserin može pomoći ljudima u treniranju mozga", rekao je Piccirillo. „On pojednostavljuje neuroplastičnost te je učinkovit pri suzbijanju straha, kod opsesivno-kompulzivnih poremećaja i anksioznih poremećaja. Sad imamo dokaze da ima učinka i kod tinitusa."
„Željeli bismo provesti veće istraživanje s jednakim programom treniranja mozga i D-cikloserinom kako bismo saznali može li se ovo što smo saznali iz pilot istraživanja primijeniti na više sudionika", dodao je.